Zdravlje mozga i kronična bol: Utjecaj životnih navika
Mnogi ljudi se suočavaju s kroničnom boli koja značajno utječe na kvalitetu njihova života. Prema istraživanjima, postoji jasna povezanost između tog stanja i starenja mozga. Nova studija istraživača sa Sveučilišta Florida dodatno je rasvijetlila ovu temu, otkrivajući da zdraviji životni stil može značajno utjecati na “dob” mozga, čak i kod osoba koje pate od kronične boli.
Što je “dob mozga”?
“Starost mozga” definira se kao to koliko star mozak izgleda na MRI snimkama, a ta se mjera uspoređuje s stvarnom kalendarskom dobi sudionika. Istraživači su utvrdili da sudionici koji su imali zdravije životne navike pokazivali mlađu dob mozga, što je izuzetno važno za razumijevanje procesa starenja, osobito u kontekstu kronične boli.
Kronična bol i njezine posljedice
Kronična bol može nastati zbog niza razloga, uključujući trošenje zglobova i degeneraciju mišića i vezivnog tkiva. U Sjedinjenim Američkim Državama, procijenjuje se da 24,3% odraslih ima neku vrstu kronične boli, a 8,5% njih navodi da ta bol utječe na njihov svakodnevni život. Osim tjelesne nelagode, kronična bol može pridonijeti lošem spavanju, depresiji i drugih psihosocijalnim problemima.
Utjecaj starenja na mozak
Starenje je povezano s promjenama u strukturi mozga, uključujući smanjenje volumena određenih regija i promjene u sivoj i bijeloj tvari. Ove promjene mogu rezultirati sporijom obradom informacija i deficitima u pamćenju. Prema ranijim istraživanjima, mozak ljudi koji pate od demencije može izgledati starije nego što bi se moglo očekivati u odnosu na njihov kalendar.
Istraživanje o životnim navikama
Nova studija obuhvatila je više od 100 sudionika u dobi od 45 do 85 godina, koji su pratili tijekom dvije godine. Istraživači su mjerili razinu kronične boli na ljestvici od 1 do 5, pri čemu je 1 označavala minimalnu bol, a 5 tešku kroničnu bol. U istom su se istraživanju procijenile i životne navike sudionika, uključujući konzumaciju duhana, tjelesnu aktivnost, kvalitetu sna i razine stresa.
Zaštitni faktori za zdravlje mozga
Jedan od ključnih nalaza studije bio je da su sudionici s višim “zaštitnim rezultatima”, koji su uključivali zdravije životne navike, imali prosječno mlađu dob mozga — čak do 8 godina mlađu od svoje stvarne dobi. Na temelju rezultata, naglašeno je nekoliko životnih navika koje doprinose zdravlju mozga:
- Dobri higijenski standardi spavanje – Kvalitetan san igra ključnu ulogu u regeneraciji tijela i mozga.
- Održivost zdrave tjelesne težine – Održavanje zdrave tjelesne težine može smanjiti rizik od starenja mozga.
- Izbjegavanje pušenja – Pušenje je poznati faktor rizika za mnoge zdravstvene probleme, uključujući one povezane s mozgom.
- Upravljanje stresom – Razvijanje strategija za upravljanje stresom može zaštititi mentalno zdravlje.
- Održavanje pozitivnih društvenih veza – Društvena potpora i povezanost s drugima doprinose emocionalnom blagostanju.
Stručna mišljenja
Stručnjaci poput Dunga Trinha, internista iz MemorialCare Medical Group, ističu kako su rezultati istraživanja uvjerljivi i povezuju dnevne životne navike s mjerom stanja mozga. Isto tako, neurolog Hanul Bhandari naglašava važnost fokusiranja na zaštitne čimbenike umjesto samo na štetne, što otvara put ka novim strategijama za očuvanje zdravlja mozga.
Posljedice istraživanja ukazuju na to da, iako se kronična bol može činiti nepremostivim problemom, usvajanjem zdravijih životnih navika može se značajno poboljšati kvalitetu života i mentalno zdravlje, što podiže svijest o važnosti cjelokupnog zdravlja u procesu starenja.
