KUALA LUMPUR, 19. svibnja – Demencija se sve više prepoznaje kao ozbiljna prijetnja javnom zdravstvu, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da više od 55 milijuna ljudi širom svijeta živi s ovim stanjem.
Prema Nacionalnom istraživanju zdravlja i morbiditeta iz 2018. godine, u Maleziji 8,5 posto pojedinaca starijih od 60 godina pati od vjerojatne demencije. Očekuje se da će se taj broj do 2050. godine utrostručiti, što bi moglo značiti da će do tada čak 825.000 Malezijaca biti pogođeno ovim stanjem (Alzheimerova zaklada za bolest Malaysia, ADFM).
Iako trenutna medicina ne nudi lijek protiv demencije, istraživanja sugeriraju da se čak do 40 posto slučajeva može spriječiti promjenama u načinu života i prehrani (Komisija Lanceta za prevenciju demencije, 2020.).
Istraživanje prevencije putem načina života i prehrane
Znanstvena istraživanja naglašavaju važnost zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i mentalnog angažmana u smanjenju rizika od demencije. Među najučinkovitijim prehrambenim obrascima za prevenciju Alzheimerove bolesti i srodnih demencija (ADRD) su mediteranska, DASH, MIND, ketogena i modificirana mediteransko-ketogena dijeta.
Prehrambene smjernice sugeriraju povećan unos povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, ribe i zdravih masti, uz istovremeno ograničavanje crvenog mesa, slatkiša i prerađene hrane. Ove dijete pokazale su obećavajuće rezultate u smanjenju beta-amiloidnog opterećenja, važnog markera Alzheimerove patologije.
Malezijska tradicionalna prehrana, odražavajući utjecaje malajske, kineske, indijske i drugih kuhinja, fokusira se na rižu, rezance te jela bogata aromama začina i kokosovog mlijeka. Iako uključuje zdrave sastojke, također sadrži i pržena jela i teže gravije, koje je najbolje konzumirati umjereno.
Kako bi se prilagodila „um dijeta“ lokalnim uvjetima, nutricionisti preporučuju zamjenu teško dostupnog voća poput bobica s alternativama bogatim flavonoidima, kao što su ružičasta guava, roselle, voće crvenog zmaja, grožđice i granat. Ova lokalna voća predstavljaju pristupačne opcije sličnih kognitivnih koristi.
Malezija se može pohvaliti bogatim izvorima omega-3 masnih kiselina iz riba poput sardina, skuše (Kembong) i Threadfins (Senangin). No, važno je napomenuti da prženje ribe smanjuje njezin koristan sadržaj masnih kiselina.
Pored toga, važno je uključiti mahunarke i proizvode na bazi soje u prehranu, koji imaju protuupalna i antioksidacijska svojstva koja podržavaju kognitivno zdravlje.
Uz prehranu, životni stil igra ključnu ulogu u smanjenju rizika od demencije. Redovita tjelesna aktivnost, poput hodanja, plivanja ili biciklizma, trebala bi trajati barem 150 minuta tjedno, uz prilagodbu individualnim potrebama. Kontrola visokog krvnog tlaka i dijabetesa također je od presudne važnosti, jer ova stanja doprinose kognitivnom padu.
Izbjegavanje pušenja i umjereno uživanje u alkoholu također su bitni, budući da oba faktora doprinose povećanju rizika od vaskularnog oštećenja i neurodegeneracije. Mentalno stimulančne aktivnosti, poput čitanja, rješavanja zagonetki ili učenja novih vještina, pomažu u očuvanju kognitivnih funkcija, dok jake socijalne veze smanjuju rizik od kognitivnog pada.
„Uključivanje u stimulativne aktivnosti i održavanje socijalnih veza igra ključnu ulogu u očuvanju funkcije mozga”, izjavila je dr. Nordiana Nordin, specijalistica gerijatrije u Medicinskom centru Sunway Damansara (SMCD).
Uvođenje kognitivne stimulacijske terapije (CST)
Kognitivna stimulacijska terapija (CST) predstavlja nefarmakološku intervenciju koja se pokazala korisnom za osobe s blagom do umjerenom demencijom. Istraživanja su pokazala da CST poboljšava komunikaciju, socijalnu interakciju, pamćenje i opću kvalitetu života, a također pomaže u upravljanju bihevioralnim i psihološkim simptomima, poput agitacije, promjena raspoloženja, halucinacija, apatije i poremećaja spavanja.
CST se razlikuje od farmakoloških tretmana koji ciljaju specifične neurotransmitere, ali mogu imati nuspojave poput gastrointestinalnih problema ili promjena raspoloženja. CST angažira pacijente kroz strukturirane grupne sesije, senzornu stimulaciju i interaktivne rasprave, poboljšavajući i kognitivne sposobnosti i socijalnu dobrobit.
Najučinkovitiji pristup podrazumijeva kombiniranje CST-a s odgovarajućim lijekovima. S obzirom na trenutni nedostatak pristupa strukturiranim CST programima u Maleziji, SMCD se trudi ispuniti ovaj jaz pokretanjem programa CST-a koji se sastoji od 14 sesija prilagođenih lokalnim potrebama.
„Zdravstveni radnici moraju povećati svijest putem javnih predavanja i individualnih konzultacija. Također bismo mogli iskoristiti telezdravstvo za isporuku CST-a osobama s problemima mobilnosti ili geografskim ograničenjima”, pojasnila je dr. Nordiana.
Unatoč potrebi za daljnjim istraživanjem dugoročnih rezultata, neka istraživanja sugeriraju da nastavak angažmana u CST-u može održati poboljšanja u kognitivnoj funkciji i kvalitati života.
