1. Uvod u održivost umjetne inteligencije
U današnjem digitalnom dobu, održivost se sve više promatra kroz prizmu tehnologije, osobito umjetne inteligencije (AI). Integracija analitičkih alata koji se bave klimatskim rizicima s podacima o incidentima zapravo postaje ključna strategija za bolje upravljanje ekstremnim vremenskim događajima. Ovakav pristup ne samo da optimizira odgovore na krizne situacije, već i pomaže u predviđanju i planiranju resursa potrebnih za suočavanje s klimatskim izazovima.
2. Automatizacija i analitika u industriji
Regulatorni pritisci potiču tvrtke da objavljuju podatke u stvarnom vremenu, što ih prisiljava na usvajanje automatiziranih rješenja za praćenje i analizu. U tom kontekstu, industrijske tvrtke sve više koriste digitalne blizance za modeliranje energetske učinkovitosti i analizu klimatskih rizika. Napredna analitika integrira se u izvještavanje o održivosti, praćenje ugljičnog otiska, kao i optimizaciju lanca opskrbe, što pomaže organizacijama da postanu ekološki održivije.
3. Energetski intenzivnost AI i podatkovni centri
Iako su AI i digitalna rješenja korisna, postoji značajan problem koji se odnosi na potrošnju energije. Podatkovni centri, koji su ključni za obradu velikih količina podataka, zahtijevaju ogromne količine električne energije za rad i hlađenje. Na primjer, Google je izvijestio o povećanju emisija stakleničkih plinova za 50% od 2019. godine, a pojedinačne operacije poput ChatGPT zahtijevaju količinu energije koja bi mogla napajati žarulju 20 minuta.
4. Ambicija tehnoloških divova
Tehnološke kompanije poput Googlea, Microsofta i Mete postavile su visoke ciljeve za smanjenje ugljika, obećavajući da će do 2030. godine postići neto nula emisije. Amazon, pak, planira to ostvariti do 2040. godine. Sve četiri kompanije također se obvezale da će do 2030. postati pozitivne na vodu, što podrazumijeva vraćanje više vode u okoliš nego što je troše. Međutim, podaci iz Microsoftovog izvješća za 2024. pokazuju da su emisije porasle za 29%, što sugerira da industrija mora adresirati problem održivosti dok se tehnologija razvija.
5. Vrijednost nuklearne energije
U debati o održivosti i potrošnji resursa, korištenje nuklearne energije postaje ključno. Nuklearne elektrane, kao i podatkovni centri, zahtijevaju velike količine vode za hlađenje, s potrošnjom koja može doseći milijune litara dnevno. Ova koja se ponavlja upotreba resursa može doći pod dodatni pritisak uslijed globalnog nedostatka vode, što potiče istraživanje održivijih metoda hlađenja.
6. Budućnost potrošnje energije
Prema projekcijama iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley, očekuje se da će do 2028. godine više od polovice električne energije u SAD-u biti usmjereno prema napajanju AI. Ovo bi značilo da bi sama AI potrošnja mogla biti jednaka potrošnji 22% američkih kućanstava. Ove brojke ukazuju na potrebu za odgovorima i strategijama u svrhu uspostavljanja ravnoteže između korištenja AI i održivosti.
7. Izazovi i prilike za održivost
Kako nastavljamo unapređivati AI tehnologiju i digitalna rješenja, važno je da se fokusiramo na izazove održivosti. Pitanje ostaje: kako pronaći ravnotežu između tehnologije koja olakšava svakodnevni život i resursima potrebnim za podržavanje ovih sustava? Ovaj izazov je sveprisutna tema koja zahtijeva kolektivne napore naših tehnoloških, industrijskih i regulativnih lidera.