Uloga kardiovaskularnih čimbenika rizika u razvoju kognitivnih funkcija
Čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti ne utječu samo na fizičko zdravlje, već mogu imati znatne posljedice i na kognitivne funkcije. U istraživanju koje je predstavio dr. Henri Salo, doktorant na Sveučilištu u Turkuu, raspravlja se o ovoj važnoj temi koja je rezultat dugotrajnog Turku Coronary Risk Factor Intervention Project (STRIP).
O istraživanju STRIP
Istraživanje STRIP inicijalno je osmišljeno s ciljem da utvrdi može li prehrambeno savjetovanje koje počinje u djetinjstvu povoljno utjecati na kardiovaskularne čimbenike rizika. Sudionici istraživanja pratili su se tijekom dugog razdoblja, a nova studija koristi te podatke kako bi procijenila utjecaj kardiovaskularnog rizika na kognitivne funkcije u dobi od 26 godina. Ova analiza omogućila je istraživačima da razumiju kumulativni utjecaj koji ovi čimbenici mogu imati od djetinjstva do mlade odrasle dobi.
Ključni nalazi i važnost
Studija dr. Sala pokazuje da kardiovaskularni čimbenici rizika, čak i od najranije dobi, mogu imati mjerljive učinke na razvoj kognitivne funkcije. Najizraženije povezanosti zabilježene su između markera pretilosti kao što su indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka te profila lipida. Povišene razine lipoproteinskog kolesterola niske gustoće (LDL) i snižene razine lipoproteinskog kolesterola visoke gustoće (HDL) povezane su s manje povoljnim kognitivnim ishodima.
Klinička relevantnost rezultata
Iako su razlike u kognitivnim performansama sudionika bile skromne, dr. Salo naglašava kliničku značajnost tih nalaza. One mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje mozga, uključujući rizik od kognitivnog pada kasnije u životu. Povećana kognitivna izvedba može doprinijeti većoj kognitivnoj rezervi, koja pomaže pojedincima da se lakše nose s budućim izazovima.
Podrška kognitivnom razvoju
Dr. Salo ističe važnost prepoznavanja i rješavanja rizika od kardiovaskularnih bolesti kod djece. Ključna poruka studije je da čak i djeca koja izgledaju zdravo mogu imati koristi od proaktivnog pristupa zdravlju svog kardiovaskularnog sustava. Ovakav pristup može uključivati preventivne mjere koje nadilaze samo najugroženije skupine.
Višestruka strategija za prevenciju
Rješavanje kardiovaskularnih čimbenika rizika kod mladih zahtijeva višestruku i široku strategiju. Dr. Salo preporučuje postupne promjene koje mogu imati značajan kumulativni učinak tijekom vremena.
Potencijalne strategije uključuju:
-
Edukacija roditelja i djece: Početna edukacija može se provoditi u rodilištima, školama i vrtićima kako bi se osigurala pravilna prehrana i tjelesna aktivnost.
-
Pristup hranjivim obrocima u školama: Osiguranje zdravih opcija hrane u obrazovnim ustanovama može značajno promijeniti prehrambene navike djece.
-
Promicanje tjelesne aktivnosti: Kroz školske programe i sigurne društvene prostore djeca mogu biti motivirana za aktivan način života.
-
Javne politike: Implementacija politika koje olakšavaju zdrave izbore za obitelji može imati dugoročne koristi za kardiovaskularno zdravlje i zdravlje mozga.
Zaključak istraživanja
Istraživanje dr. Henri Sala pokazuje da su rane intervencije ključne za stvaranje boljeg zdravstvenog okruženja za djecu. Kardiovaskularno zdravlje i kognitivne funkcije usko su povezane, a podrška zdravim izborima u djetinjstvu može imati dalekosežne učinke u odrasloj dobi.
Referenca
Salo H, Pahkala K, Niinikoski H, et al. Kardiovaskularni čimbenici rizika od ranog djetinjstva i kognitivne funkcije u mladoj odrasloj dobi. Pedijatrija. 2026. doi:10.1542/peds.2025-071353
