Dobijte dnevni pregled najvažnijih vijesti o Urban Milwaukeeju
Sigurnosne kamere. (Pixabay licenca).
Ured šerifa okruga Milwaukee (MCSO) planira proširenje infrastrukture nadzora i usvajanje tehnologije prepoznavanja lica, što izaziva zabrinutost među građanima. MCSO je na sastanku Odbora okruga Milwaukee za pravosuđe, provedbu zakona i opće usluge predstavio korištenje Flock kamera, naprednog sustava koji skenira registarske pločice i uspoređuje ih s bazama podataka za provođenje zakona. Ova novina uključuje i planove za suradnju s Biometricom, tvrtkom sa sjedištem u Nevadi, za usluge prepoznavanja lica.
Građani su izrazili zabrinutost zbog potencijalne prijetnje civilnim slobodama, naglašavajući mogućnost zloupotrebe tako prikupljenih podataka od strane savezne vlade, posebno u kontekstu imigracije i slobode govora. Šerif Denita Ball istaknula je da se radi o korištenju tehnologije kao alata za istraživanje, bez izravnog povezivanja s video feedovima kamera ili provođenjem nadzora nad građanima.
Tehnologija prepoznavanja lica: MCSO želi iskoristiti tehnologiju kao pomoć investigativnim agentima, no ovo izaziva sumnju među aktivistima koji se bore za građanske slobode. Naime, postoji strah da bi prepoznavanje lica moglo voditi do kršenja prava manjina i povećanja policijske kontrole. Članovi Odbora Milwaukeeja odgovorili su rezolucijom o regulaciji upotrebe tehnologije prepoznavanja lica, naglašavajući važnost zaštite građanskih prava.
ACLU-ova Amanda Markwae upozorila je na ugovore Biometrice s drugim agencijama, koji su omogućili pristup povijesnim i trenutnim podacima o zločinima. Zabrinjavajuće je što bi ti podaci mogli pomoći vlastima u praćenju ljudi, uključujući i one koji su bili u kontaktu s pravnim sustavom.
Transparencija i etički aspekti: Predstavnik Biometrice, The Wade, izjavio je da je tvrtka posvećena transparentnosti i da ne surađuje sa saveznom imigracijskom i carinskom službom (ICE). No, aktivisti ističu da su rekli kako postoje rupe u zakonu, koje bi mogle otvoriti vrata zloupotrebama prikupljenih podataka.
MCSO je predstavio nacrt politike koji bi regulirao korištenje tehnologije, uključujući stroga pravila o pristupu podacima i zabranjeno korištenje za bilo kakve svrhe povezane s imigracijom. Ipak, dugoročne posljedice njegove primjene ostaju nejasne.
Flock kamere ugrađuju se na strateškim mjestima, kao što su parkovi, a informacije o registarskim pločicama čuvaju se 30 dana. Kada kamera uoči sumnjivo vozilo, obavještava policiju, otvarajući mogućnosti za bržu reakciju organa reda. No, kako se ovi sustavi šire, tako raste i zabrinutost među ljudima koji se boje da bi mogli biti nepoželjno nadzirani.
Odbor za provedbu zakona također se suočava s pritiscima da osigura da podaci prikupljeni MCSO-ovim Flock kamerama neće biti korišteni u ciljevima vezanim uz imigraciju. Ipak, iskustva s drugim državama sugeriraju da takvi programi često ne uspijevaju zaštititi prava građana.
Stavovi članova zajednice: Aktivisti koji su se obratili Odboru posebno su ukazali na opasnost od zloupotreba tehnologije. Neki su tražili da se okrug potpuno povuče iz upotrebe prepoznavanja lica, jer smatraju da bi to moglo ugroziti povjerenje javnosti u policiju. Grupa aktivista, uključujući Ligu žena glasača, naglasila je da je jezik nacrta politike “opasno širok” i pozvala na potpunu zabranu ovakve tehnologije.
Na kraju, tehnologija skeniranja registarskih pločica, koju proizvodi Flock Safety, također je predmet kritike. Osim što omogućuje prikupljanje podataka, postoji zabrinutost da bi ti podaci mogli završiti u rukama agencija koje se bave pitanjima povezanima s imigracijom, što bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica za pojedince u lokalnoj zajednici.
