Građanska tehnologija i borba protiv korupcije: Izazovi i mogućnosti

Više od desetljeća nakon osnivanja Partnerstva otvorene vlade, koje uključuje više od 74 zemlje i brojne organizacije civilnog društva, i dalje se suočavamo s pitanjem: Zašto korupcija u vladi opstaje unatoč povećanoj transparentnosti i dostupnosti podataka? S obzirom na napredak tehnologije i digitalizaciju, bilo bi očekivano da će se situacija promijeniti, no često se čini da se korupcija još uvijek širi, čak i u zemlje s razvijenim demokracijama.

Tehnologija i građanska akcija

Građanska tehnologija često zakazuje ne zbog nedostatka podataka, već zbog zanemarivanja moći kolektivne akcije. U proteklih 15 godina, kao istraživač i praktičar, imao sam priliku raditi na razvoju softverskih aplikacija u Paragvaju, zemlji poznatoj po visokoj razini korupcije. Naš projekt, FOCUS, usmjeren je na povećanje transparentnosti sredstava za školsku infrastrukturu i obroke, omogućujući građanima da prepoznaju problem s financiranjem u obrazovanju.

Tehnologija usmjerena prema ljudima

Jedna od glavnih lekcija koju sam naučio tijekom godina je da građanska tehnologija treba početi s ljudima, a ne s tehnologijom. Prečesto, inovacije su fokusirane na tehničke mogućnosti, umjesto na stvarne potrebe korisnika. Kao rezultat, mnoge aplikacije ostaju neiskorištene jer ne polaziš od stvarnih potreba zajednice. Ovaj pristup dovodi do stvaranja tehnologije koja ne potiče angažman građana.

Definiranje problema

Prvi korak u uspješnoj primjeni tehnologije jest definiranje problema prema potrebama pogođenih ljudi. Na primjer, ako se problem promatra kao „loše upravljanje javnim sredstvima“, rješenja će vjerojatno biti usmjerena na tehničku optimizaciju. Međutim, ako se problem preformulira kao „sredstva ne dopiru do onih kojima su najpotrebnija“, mogućnosti rješenja postaju usredotočenije na potrebe korisnika.

Proces i građanin

Drugi ključni faktor je mapiranje procesa koji se vrti oko građanina. Bez jasne karte tog procesa, prečesto preskočimo „ljudske komponente“, što rezultira neefikasnim rješenjima. Građanska tehnologija mora omogućiti građanima da shvate kako provođenje akcija može pomoći u rješavanju problema koji ih se tiču.

Teorija moći

Još jedan važan element je razumijevanje moći i dinamike širenja te moći između različitih aktera. Bez ove analize, tehnologija može nenamjerno produbiti postojeće asimetrije moći. Na primjer, kada tehnologija daje građanima informacije o korupciji bez alata za djelovanje, ona može učiniti građane još skeptičnijima i učiniti ih bespomoćnima.

Građanski angažman i kolektivna akcija

Građanska tehnologija ne bi trebala funkcionirati bez angažmana građana. Kada su građani uključeni, povećava se vjerojatnost da će proizaći pozitivni rezultati. Građanska tehnologija treba olakšati kolektivno djelovanje i organiziranje zajednica, pomažući tako u balansiranju moći koja često favorizira institucije.

Izazovi dizajniranja građanske tehnologije

Naša težnja ka optimizaciji procesa može dovesti do zaboravljanja ljudskog aspekta u pružanju javnih usluga. Ponekad se smanjenje koraka u procesu može činiti kao poboljšanje, no kritični koraci usmjereni na ljude često su ključni za zajednicu. Određene interakcije, kao što su razgovori s učiteljima ili javnim službenicima, mogu biti ključne za izgradnju povjerenja i jačanje zajednice.

Građanske tehnologije koja povezuje zajednicu

U konačnici, građanska tehnologija treba biti osmišljena tako da potiče zajednicu na djelovanje. Promjena se ne može postići samo kroz promatranje, već kroz aktivno sudjelovanje i organiziranje. Tehnologija treba omogućiti korisnicima da prepoznaju izborne rizike i postanu aktivni sudionici u pitanjima koja se tiču njihovih života.