Utjecaj fizičke aktivnosti na smrtnost u odrasloj dobi

Fizička aktivnost ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja te može značajno utjecati na kvalitetu i dužinu života. Prema nedavnoj analizi podataka objavljenoj u British Journal of Sports Medicine, dosljedno održavanje fizičke aktivnosti u odrasloj dobi povezano je s nižim rizikom od smrtnosti od 30 do 40% kod različitih uzroka, dok čak i umjereno povećanje tjelesnih aktivnosti može smanjiti rizik od smrti za 20 do 25%.

Povezanost tjelesne aktivnosti s rizikom od smrti

Istraživanja jasno pokazuju da prelazak na aktivniji način života u bilo kojem trenutku domaće dobi može produžiti životni vijek. Stručnjaci ističu da nikada nije kasno za započeti fizičku aktivnost. Preporučena razina tjelesne aktivnosti za odrasle uključuje 150 do 300 minuta umjereno intenzivne vježbe tjedno ili 75 do 150 minuta energične tjelesne aktivnosti.

Međutim, većina postojećih preporuka temelji se na mjerenjima tjelesne aktivnosti u jednom trenutku, što može zanemariti promjene koje se događaju tijekom vremena. Upravo su se zato istraživači odlučili usmjeriti na analizu dugoročnog utjecaja tjelesne aktivnosti na smrtnost.

Metodologija istraživanja

Istraživači su pregledali dostupne baze podataka te identificirali 85 studija koje su ocijenile tijelo aktivnosti tijekom dva ili više vremenskih perioda. Uzorci su varirali od 357 do 6.572.984 sudionika. Od njihovih studija, 59 je promatralo dugoročne obrasce tjelesne aktivnosti, 16 se bavilo prosječnim prednostima različitih razina aktivnosti, dok je 11 istraživalo kumulativni utjecaj tjelesne aktivnosti na smrtnost.

Rezultati analize

Rezultati su pokazali da viša razina tjelesne aktivnosti općenito donosi niži rizik od smrti. Sudionici koji su bili dosljedno aktivni imali su 30 do 40% manji rizik od umiranja od bilo kojeg uzroka. Oni koji su povećali razinu svoje tjelesne aktivnosti imali su smanjeni rizik od 20 do 25%.

Osobito frapantno je da su sudionici koji su prešli iz fizički neaktivnog u aktivni način života imali 22% manju vjerojatnost za smrt od svih uzroka. Povećanje tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme dovelo je do 27% niže vjerojatnosti smrti.

Kardiovaskularne bolesti i rak

Visoka razina tjelesne aktivnosti povezana je s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, što se pokazalo očitijim nego u slučaju raka. U usporedbi s onima koji su bili dosljedno neaktivni, aktivni sudionici imali su niži postotak smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i raka, s razlikama od 40% i 25% redom.

Međutim, dokazi povezani s rizikom od smrti specifično od raka ostali su neuvjerljivi, što ukazuje na potrebu daljnjih istraživanja u tom području.

Zdravstvene koristi fizičke aktivnosti

Istraživanje je također ukazalo na važne zdravstvene koristi fizičke aktivnosti, čak i kada se aktivnost održava na razinama ispod preporučenih tjednih iznosa. Dokazano je da bilo kakva fizička aktivnost donosi bolje zdravstvene ishode u odnosu na fizičku neaktivnost. Povezivanje tih podataka s javnim zdravljem ističe važnost poticanja ljudi na tjelesnu aktivnost tijekom cijelog života.

Mogućnosti budućih intervencija

Znanstvenici predlažu da buduće intervencije ne bi trebale biti fokusirane samo na neaktivne pojedince, već i na održavanje tjelesne aktivnosti među onima koji su već aktivni. Održavanje fizičke aktivnosti tijekom vremena može donijeti značajnije zdravstvene koristi od početka aktivnosti.

Kao dodatak, istraživači naglašavaju da je dijeljenje znanja o važnosti tjelesne aktivnosti ključno za promicanje zdravog načina života i smanjenje rizika od smrtnosti u odrasloj dobi.