Vaš rodni list može pokazati 65, ali vaš mozak možda funkcionira kao da je deset godina mlađi — ili stariji — ovisno o iskustvima i navikama koje oblikuju vaš svakodnevni život.
Istraživanje koje je proveo tim sa Sveučilišta u Floridi donosi uzbudljive uvide o vezi između načina života i zdravlja mozga. Postavlja se pitanje: kako naši svakodnevni izbori utječu na starenje mozga? Rezultati sugeriraju da optimizam, redoviti i kvalitetan san, te jake društvene veze igraju ključne uloge u održavanju zdravijeg mozga. Ova otkrića otvaraju vrata novim strategijama za usporavanje starenja mozga, čak i kod osoba koje se suočavaju s kroničnim bolovima.
Utjecaj načina života na funkcioniranje mozga
Dr. Jared Tanner, profesor kliničke i zdravstvene psihologije, ističe da mnoge od ovih pozitivnih promjena možemo sami pokrenuti. Upravljanje stresom, unapređenje kvalitete sna te poticanje optimizma mogu se svesti pod “stvari nad kojima imamo kontrolu”. Vježbanje optimizma ili implementacija tehnika za bolji san može značajno utjecati na način na koji naš mozak stari. Ovo predstavlja optimističan pogled na pitanje starenja i zdravlja uopće.
Mjerenje starosti mozga uz pomoć MRI tehnologije i strojnog učenja
U okviru studije, 128 sudionika u srednjem i starijem životu, većinom s kroničnom boli povezano s osteoartritisom, promatrano je tijekom dvije godine. Liječnici su koristili MRI tehnologiju u kombinaciji sa strojnim učenjem kako bi odredili “dob mozga” svakog sudionika. Ova mjerenja omogućila su usporedbu s kronološkom dobi i pružila uvid u različite aspekte zdravlja mozga. Otkriveno je da su određeni čimbenici, poput nižih prihoda ili ograničenog obrazovanja, dovodili do toga da su mozgovi sudionika izgledali starije, no s vremenom su se učinci pozitivnih ponašanja pokazali snažnijima i dugotrajnijima.
Zaštitne navike za sporije starenje mozga
Zaštitne navike, kao što su održavanje zdrave tjelesne težine, kvalitetan san, učinkovito upravljanje stresom i izbjegavanje duhana, pokazale su se višestruko korisnima. Sudionici koji su pratili više takvih faktora započeli su svoje sudjelovanje s mozgovima koji su izgledali osam godina mlađi od svoje stvarne dobi. Tijekom dvije godine, njihovo starenje mozga nastavilo je sporije napredovati, dok su paralelno bilježili i poboljšanja u fizičkom zdravlju i smanjenju boli.
Relevancija dobi mozga za dugoročno zdravlje
Istraživanja su pokazala da stariji mozgovi pokazuju veću osjetljivost na kognitivni pad i neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove. Većina ranijih studija fokusirala se na određene regije mozga, dok ovo istraživanje pokazuje da široki životni utjecaji, poput boli i stresa, mogu afectarati cijele neuronske mreže. Razlika između stvarne dobi i dobi mozga predstavlja dragocjeno mjerenje koje može signalizirati cjelokupno zdravlje.
Tim istražitelja sa Sveučilišta u Floridi naglašava kako bi pravilne navike, poput smanjenja stresa i održavanja zdravih društvenih veza, mogle značajno koristiti svima, neovisno o prethodnim zdravstvenim problemima. Postoje dokazi da svaki aspekt zdravog načina života ima neurobiološke koristi, što implicira kako bi naši svakodnevni izbori mogli predstavljati ključ za očuvanje mozga.
