Indijsko ekonomsko istraživanje upozorava na zdravstvene rizike zbog dugih radnih sati
U suvremenom poslovnom svijetu sve je aktualnija diskusija o tome koliko sati rada tjedno predstavlja optimum za produktivnost i dobrobit zaposlenika. Izvješće indijskog ekonomskog istraživanja istražuje tu temu, upozoravajući na potencijalne zdravstvene rizike izazvane radom dužim od 60 sati tjedno. S obzirom na nedavne izjave nekih poslovnih lidera koji su predložili radne tjedne od 70 do 90 sati, ovo istraživanje donosi zanimljive i zabrinjavajuće nalaze.
Utjecaj na mentalno blagostanje
Jedan od najvažnijih nalaza istraživanja odnosi se na mentalno blagostanje zaposlenika. Prema podacima iz studije koju je proveo Centar za ljudski mozak i um Sapien Labs, pojedinci koji provode 12 ili više sati dnevno za svojim radnim stolom imaju značajno niže ocjene mentalnog blagostanja. Istraživanje navodi da je rezultat mentalnog blagostanja ovih zaposlenika otprilike 100 bodova niži od onih koji rade manje od dva sata dnevno. Ova razlika ukazuje na to koliko dugotrajni rad može utjecati na emocionalno i psihološko zdravlje radnika.
Gubici u produktivnosti
Zanimljivo je primijetiti da dugotrajni rad ne doprinosi nužno povećanju produktivnosti. U istom izvješću se ističe da su loši odnosi sa nadredjenima i niska razina zadovoljstva na poslu povezani s gubitkom dana koje zaposlenici provode na bolovanju. Istraživanje sugerira da bi poboljšanje radne kulture orazili s njom moglo smanjiti gubitke u produktivnosti, s prosjekom smanjenja od 2-3 izgubljena dana mjesečno. Činjenica da čak i u najboljim menadžerskim odnosima nastavlja postojati gubitak od približno 5 dana mjesečno naglašava složenost pitanja produktivnosti.
Ekonomija i mentalno zdravlje
Istraživanje također naglašava široke ekonomske posljedice mentalnih problema poput depresije i anksioznosti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da globalno godišnje gubimo oko 12 milijardi radnih dana zbog ovih problema, što predstavlja značajan ekonomski gubitak od oko 1 trilijuna američkih dolara. S obzirom na situaciju u Indiji, to je ekvivalentno gubitku od 7000 rupija dnevno, što je zabrinjavajuće za rast indijske ekonomije.
Kulturne razlike u pristupu radu
Rasprava o radnim satima u Indiji često sa sobom nosi usporedbe s drugim zemljama, poput Kine, gdje je „996 kultura“ (rad od 9 do 21 sat, šest dana u tjednu) postala normativna. Takav pristup rada često dovodi do izgaranja i smanjenja produktivnosti, što je ono čega se mnogi poslovni lideri, čak i u Indiji, počinju sve više svjesni. Anand Mahindra, predsjednik grupe Mahindra, ističe da bi fokus trebao biti na kvaliteti rada, a ne na količini sati provedenih na poslu.
Poziv na promjenu
Istraživanje ukazuje na nužnost usvajanja zdravijeg načina života, kao i promjena u radnoj kulturi, kako bi se postigao ekonomski rast. Dugotrajni rad i neprijateljske radne kulture mogu destabilizirati mentalno zdravlje zaposlenika, što na kraju može ograničiti potencijal cijele ekonomije. Uzimajući u obzir ekonomske ambicije Indije, važno je obratiti se načinima života koji se redovito donose tijekom djetinjstva i mladosti iz kojih će proizaći generacije sposobnih i zdravih zaposlenika.
Dok su diskusije o povećanju radnog vremena sve prisutnije, jasno je da bi veći naglasak trebao biti stavljen na mentalno blagostanje i kvalitete života radnika, uz jasne posljedice za produktivnost i ekonomski razvoj. Stoga, umjesto povećanja radnih sati, možda bismo trebali preispitati temeljne aspekte toga kako radimo i kakvu radnu kulturu njegujemo u budućnosti.