Rizici i preventive u vezi s Alzheimerovom bolešću
Uvod
Alzheimerova bolest predstavlja jedan od najznačajnijih izazova modernog zdravstva, ne samo zbog svog utjecaja na oboljele, već i zbog tereta koji stvara na društvu u cjelini. Ova neurodegenerativna bolest, koja je najčešći uzrok demencije, obično se javlja bez ikakvih ranih simptoma, dok mozak polako propada godinama prije nego što se klinički simptomi počnu manifestirati. Iako je dob glavni faktor rizika, postoje i drugi čimbenici koji su pod našom kontrolom. Prema izvještaju 27 međunarodnih stručnjaka objavljenom u Lancetu, do 14 potencijalnih rizika može se adresirati modificiranjem stilova života.
Obrazovna razina
Obrazovanje igra ključnu ulogu u smanjenju rizika od kognitivnog opadanja. Studije su pokazale da ljudi s višim obrazovnim postignućima pokazuju bolje kognitivne funkcije u starijoj dobi. Na primjer, istraživanje provedeno na 20.000 odraslih osoba u Sjedinjenim Državama otkrilo je da su veće godine obrazovanja povezane s poboljšanim kognitivnim učinkom. Stoga, poticanje na obrazovanje i cjeloživotno učenje može biti jedan od ključnih koraka prema očuvanju mentalnog zdravlja.
Gubitak sluha i vida
Gubitak sluha, posebno senzorineuralni gubitak uslijed starenja, također je povezan s većim rizikom od razvoja demencije. Istraživanja sugeriraju da gubitak sluha može povećati taj rizik između 4% i 24%. Jednako tako, problemi s vidom, poput katarakte ili dijabetičke retinopatije, mogu doprinijeti riziku. Stoga je važno nastaviti provoditi redovne preglede sluha i vida te osigurati pristup slušnim aparatima i korektivnim naočalama.
Visoka razina ‘loših’ kolesterola
Pretilost i visok krvni tlak intrinzično su povezani s Alzheimerovom bolešću. Istraživanja su pokazala da prekomjerna težina može favorizirati akumulaciju beta-amiloida, što dovodi do problema s neuronima. S obzirom na krvni tlak, važno je održavati sistolički krvni tlak ispod 130 mmHg, posebno kod osoba starijih od 40 godina. Pored toga, visoke razine LDL kolesterola bitno doprinose razvoju demencije, koju metabolički procesi mogu potaknuti.
Pušenje i zagađenje zraka
Dugotrajna izloženost zagađivačima i Dušanu ima negativne učinke na zdravlje mozga. Zagađenje zraka može izazvati upalu i oksidativni stres, što povećava rizik od Alzheimerove bolesti. Također, pušenje se povezuje s oko 2% slučajeva neurodegenerativnih bolesti. Ove navike, stoga, treba izbjegavati kao dio zdravog životnog stila.
Konzumiranje alkohola
Alkohol također utječe na zdravlje mozga. Preporuke sugeriraju ograničenje unosa alkohola, s naglaskom na to da bi dnevni unos trebao biti manji od osam grama alkohola. U ovome kontekstu, jedna čaša vina može sadržavati oko deset grama, što već prelazi preporučenu dozvolu, čime se povećava rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Socijalna izolacija
Nedostatak socijalnog kontakta može biti jednako štetan za zdravlje mozga kao i druge prepoznate rizične ponašanja. Fizička izolacija povećava rizik od depresije, koja je često povezana s Alzheimerovom bolešću. U Španjolskoj, oko 40% oboljelih od Alzheimerove bolesti također pati od depresije, stoga je važno razvijati i održavati socijalne veze kao oblik prevencije.
Udarci u glavu
Sportovi koji uključuju udarce u glavu, poput nogometa ili boksa, povećavaju rizik od demencije. Preporučuje se nošenje zaštitnih kaciga i druge opreme kako bi se smanjili potencijalni udarci u glavu i time umanjio ovaj rizik.
Zdravija budućnost
Dok su mnogi faktori rizika povezani s Alzheimerovom bolešću van naše kontrole, postoje i brojne strategije i promjene u životnom stilu koje možemo primijeniti kako bismo smanjili rizik. Od obrazovanja do održavanja fizičke i mentalne aktivnosti, svaki od ovih elemenata može pridonijeti boljoj budućnosti, ne samo za pojedince, već i za društvo kao cjelinu. Enciklopedija zdravog životnog stila i informacije o uzrocima Alzheimerove bolesti mogu biti vjetar u leđa svima onima koji nastoje osigurati zdraviju stariju dob.
