Kako doživjeti 100 godina: Pitanje dugovječnosti
Oduvijek se postavljalo pitanje: Kako doživjeti 100 godina? U svijetu u kojem živimo, tema dugovječnosti postaje sve važnija. Prema procjenama, u SAD-u trenutno živi oko 101,000 stogodišnjaka, što predstavlja samo 0,03% ukupnog stanovništva. No, odakle dolaze ti ljudi, kako žive i što možemo naučiti iz njihovih iskustava?
Mnogo je naučenih lekcija od stogodišnjaka, a ključni su izbori životnog stila. Različite studije ukazuju na to da genetski čimbenici čine oko 30% do 40% našeg životnog vijeka, dok se između 60% i 70% pripisuje zdravim navikama. Međutim, važnost genetskih faktora raste kada govorimo o superstogodišnjacima, osobama starijim od 110 godina, iako praksa usvajanja zdravih navika ostaje ključna.
Pet ključnih navika za dug i zdrav život
U području gerijatrije sve više se koristi pojam “zdravo starenje” umjesto “dugovječnost”. To nije samo ostati živ, već i održati dobru kvalitetu života bez bolesti ili invaliditeta. Nikada nije prerano ni prekasno za promjene koje mogu unaprijediti zdravlje.
Prema analizi Lancet Commission, postoji 14 promjenjivih čimbenika rizika koji mogu smanjiti ili odgoditi pojavu demencije do 45%. Ovdje su pet ključnih navika koje preporučujem:
- Redovita tjelovježba: Održavanje tjelesne aktivnosti ključno je za održavanje mišićne snage i općeg zdravlja.
- Zdrava prehrana: Fokusiranje na uravnoteženu prehranu može pomoći u smanjenju rizika od kroničnih bolesti.
- Liječenje gubitka sluha: Prepoznavanje i liječenje problema sa sluhom može značajno poboljšati kvalitetu života.
- Održavanje društvenih veza: Društvena interakcija pozitivno utječe na mentalno zdravlje i smanjuje osjećaj usamljenosti.
- Upravljanje kardiovaskularnim rizicima: Kontrola hipertenzije, dijabetesa, visokog kolesterola i pretilosti ključna je za dug život.
Mjeritelji zdravlja tijekom starenja
Jedan od izazova u procjeni zdravlja starijih osoba je prepoznati koji su pokazatelji najbolji za procjenu općeg zdravlja. Tri su lako mjerljiva kriterija koja mogu dati dobru sliku o zdravlju: snaga stiska ruke, brzina hodanja i ravnoteža. Snaga stiska može ukazivati na mišićnu snagu i ukupni kapacitet. S druge strane, usporeni hod ili gubitak ravnoteže mogu signalizirati opadanje fizičke funkcije i povećati rizik od invaliditeta, što je osobito važno za sigurnost i neovisnost.
Kada posjetiti gerijatra
Mnogi se pitaju kada bi trebali otići gerijatru. Ključna stvar je da ne postoji točno određeno vrijeme; umjesto toga, razina funkcije važnija je od dobi. Gerijatrija se usredotočuje na očuvanje neovisnosti i kvalitete života kroz upravljanje fizičkim i kognitivnim zdravljem te rješavanje složenih potreba pacijenata.
Starije osobe mogu imati koristi od posjeta gerijatru ako se suočavaju s više medicinskih stanja, uzimaju razne lijekove, suočavaju se s kognitivnim oštećenjem ili imaju fizičke poteškoće. Osobe s visokim rizikom od pada ili one koje su nedavno bile hospitalizirane također bi trebale razmisliti o ovom koraku.
Rani znakovi problema
U procesu starenja, teško je prepoznati što je normalno, a što označava ozbiljnije probleme. Na primjer, može proći više vremena da se prisjetimo informacija, što je prirodan dio starenja. Ipak, važno je primijetiti bilo kakve poteškoće s pamćenjem ili promjene u ponašanju koje ometaju svakodnevni život.
Dobro je angažirati članove obitelji koji će paziti na znakove poput poteškoća u praćenju razgovora, zaboravljanju plaćanja računa ili održavanju dogovorenih termina. Ove suptilne promjene često prođu nezapaženo, stoga je važno redovito komunicirati i provjeravati kako se starije osobe osjećaju.
Procjena kognitivnog zdravlja
Ako primijetite smanjenje kognitivnih funkcija kao što su pamćenje ili rasuđivanje, važno je razgovarati s liječnikom o mogućnosti kognitivne procjene. Ove se procjene obično sastoje od prikupljanja medicinske i kognitivne povijesti, kao i zadatka koji testiraju razne aspekte kognicije, uključujući pažnju, jezik i brzinu obrade informacija.
Nema savršenog kognitivnog testa, ali dobar test treba biti prilagođen pojedincu. Pravilna dijagnostika i podrška ključni su za očuvanje fizičke i kognitivne funkcije kako starimo. Zajedno s tim, važno je imati tim zdravstvenih stručnjaka koji će pružiti sveobuhvatnu skrb.
