U svom najnovijem Ažuriranje globalne trgovine, Unctad opisuje Bakar kao “nova strateška sirovina” u središtu brzo elektrificirajuće i digitalizacije globalne ekonomije.
S obzirom na to da će potražnja za bakrom porasti više od 40 posto do 2040. godine, opskrba bakrom suočava se s izazovima koji predstavljaju kritično usko grlo za tehnologije poput električnih vozila, solarnih panela, AI infrastrukture i pametnih mreža.
Više od metala
“Bakar više nije samo roba“, naglašava Luz María de la Mora, direktorica Odjela za međunarodnu trgovinu i robu na UNCTAD-u. Zbog svoje visoke vodljivosti i izdržljivosti, bakar je ključan za elektroenergetske sustave i tehnologije čiste energije. Nalazi se u kućama, automobilima, podatkovnim centrima i obnovljivoj infrastrukturi.
Međutim, razvoj novih rudnika je spor i skup proces, prepun rizika za okoliš; često traje do 25 godina od otkrića do početka operacija. Kako bi se zadovoljila projicirana potražnja do 2030., potrebno je ulaganje od 250 milijardi dolara te najmanje 80 novih rudarskih projekata, prema procjenama UNCTAD-a.

Demokratska Republika Kongo posjeduje neke od najvećih svjetskih rezervi bakra, ali većina metala se izvozi, ograničavajući sposobnost zemlje da u potpunosti koristi od ovog vrijednog resursa.
Neujednačena geografija, nejednake dobitke
Preko polovice svjetskih poznatih rezervi bakra koncentrirano je u samo pet zemalja: Čile, Australija, Peru, Demokratska Republika Kongo i Rusija. Ipak, veliki dio proizvodnje s dodanom vrijednošću događa se drugdje, posebno u Kini, koja sada uvozi 60 posto globalne bakrene rude i proizvodi više od 45 posto svjetskog rafiniranog bakra, kako navodi UN.
Ova neravnoteža ostavlja mnoge zemlje u razvoju zaglavljene na dnu lanca vrijednosti i sprječava ih da u potpunosti iskoriste svoje resurse. “Bakar kopanja i otpreme nije dovoljno”, izjavljuje se u izvješću, dodajući da zemlje bogate bakrom moraju ulagati u rafiniranje, preradu i proizvodnju kako bi se penjale na ljestvici vrijednosti.
To podrazumijeva jačanje infrastrukture, uspostavljanje industrijskih parkova, ponudu poreznih poticaja i provođenje trgovinskih politika koje podržavaju proizvodnju veće vrijednosti.
Tarife i trgovinske barijere
UNCTAD također ističe izazov eskalacije tarifa, gdje su dužnosti na rafiniranom bakru relativno niske – obično ispod dva posto – ali mogu porasti do osam posto za gotove proizvode poput žica, cijevi i cijevi. Ove trgovinske prepreke obeshrabruju ulaganja u industrije veće vrijednosti i zaključavaju zemlje u uloge dobavljača sirovina.
Da bi se to riješilo, UNCTAD poziva vlade da pojednostave dozvole, smanje trgovinske barijere i razviju regionalne lance vrijednosti kako bi potaknuli razvoj gospodarstava u nastajanju.
Rješenje
S novim rudarskim projektima suočenim s dugim vremenima realizacije, recikliranje se pojavljuje kao vitalni dio rješenja. U 2023. sekundarni izvori činili su 4,5 milijuna tona – gotovo 20 posto globalne rafinirane bakra.
Sjedinjene Države, Njemačka i Japan su glavni izvoznici bakrenih otpada, dok su Kina, Kanada i Republika Koreja glavne zemlje uvoznice. “Za zemlje u razvoju, bakreni otpad može biti strateška imovina”, ističe UNCTAD.
Ulaganje u recikliranje i kapacitet prerade može smanjiti ovisnost o uvozu, podržati trgovinu s dodanom vrijednošću i unaprijediti kružnu, održivu ekonomiju.
Ispitni slučaj kritičnih materijala
Bakar, navodi UNCTAD, može biti “testni slučaj” za način na koji globalni trgovinski sustavi rješavaju sve veću potražnju za kritičnim materijalima usred rastućih pritisaka. “Doba bakra stigla je… ali bez koordiniranih trgovinskih i industrijskih strategija, opskrba će ostati pod naponom, a mnoge zemlje u razvoju riskiraju propuštanje prilika”, zaključuje se u izvješću.