Dobrota stvaranja i utjecaj tehnologije na ljudsku prirodu
Bog je vidio da je sve svoje stvaranje dobro. Kao kršćani, radujemo se ovoj dubokoj istini. Oduševljavamo se svim čarima svijeta oko nas — od sjaja sunca i mjeseca, preko mirisa maslina, do bogatstva okusa mesa, ptica i žitarica. Sve to predstavlja blagodati koje su nam dane kao kanali milosti, omogućavajući nam da uživamo u stvaranju i u vlastitom postojanju. Međutim, kako nam tehnologija oblikuje svakodnevni život, izaziva se pitanje ostaje li ta zahvalnost u središtu naših iskustava.
Tehnologija: Moralno neutralna ili opasna?
Nije neobično čuti da tehnologija sama po sebi nije dobra ili loša, već da je moralno neutralna. Način na koji je koristimo određuje njezin utjecaj na naše živote. Na primjer, putem pametnog telefona možemo izraditi esej, ali možemo također i potražiti sadržaj koji nije u skladu s našim vrijednostima. Mogućnosti su beskrajne, a odluke su na nama. Međutim, kako se ta tehnologija razvija, postavlja se pitanje: koliko ćemo još imati kontrolu nad vlastitim izborima?
Crkveno promišljanje o tehnologiji
Crkva kroz povijest ističe opasnosti tehnologije. Od najranijih stranica Pisma, povezuje se napredak tehnologije s moralnim dilemama. Ivan Pavao II. u svom djelu Otkupitelj čovjeka postavlja ozbiljno pitanje o utjecaju modernog svijeta s tehnološkim napretkom. Primjećuje kako svijet, iako napredan, može postati mjesto gdje se zaboravlja duboka i istinska etika ljudskog postojanja.
Tehnologija kao idoli
Postoji strah da tehnologija, umjesto da bude alat za olakšavanje života, postaje idol kojem se klanjamo. Sloboda koju nam donosi tehnologija može brzo postati oblik sužanjstva. Naše navike i rituali, poput neprestane provjere obavijesti ili skrolanja društvenim mrežama, ukazuju na to da smo možda izgubili izvorni smisao i kontrolu nad našim životima. Izvori podataka govore da prosječna osoba provede oko tri i pol sata dnevno na svom pametnom telefonu, što akumulira u otprilike 24 sata tjedno — vrijeme koje bi se moglo koristiti za duhovne prakse ili stvarne međuljudske odnose.
Suvremeni izazovi
Zabrinutost o tehnologiji nije nova, ali se manifestira na načine koje Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Martin Heidegger prepoznaju kao opasne. Dok se tehnologija može činiti korisnom, njen je refleksivni učinak na ljudsku psihu često destruktivan. Na primjer, iPhone se postavlja kao neizostavni dio svakodnevnog života, koji od nas traži da se svakodnevno prepuštamo njegovim pozivima i stimulacijama. Zapošljavanje u toj vrsti tehnologije može nas udaljiti od onih autentičnih ljudskih iskustava koja nas ispunjavaju.
Preskoči u životne aktivnosti
Kako bismo se otkačili od tehnoloških okova, potrebno je razviti aktivne načine sudjelovanja u svijetu. Učenje radnih vještina, izrada rukotvorina, vrtlarenje ili sviranje instrumenta može nas ponovno povezati s fizičkim svijetom i istinskom ljudskošću. Kroz ove aktivnosti, učimo kako naše ruke i tijelo djeluju u skladu s našim mislima i osjećajima, vraćajući nas u sadašnjost i prisutnost.
Preusmjeravanje pažnje
Povezivanje s prirodom i našim bližnjima također je ključno. U prizoru se može diviti ljepoti euharistije, prirode oko nas ili čak jednostavno u pogledu našeg djeteta koje se smije. Ove iskustvene točke omogućuju nam da ponovno otkrijemo čuda života koja često ostaju zaboravljena u svijetu tehnologije.
Promijeniti svoj život
Svijest o netransparentnim idoloima koje tehnologija predstavlja poziva na promjenu. Rilkeov "arhaični torzo Apolona" navodi nas da razmislimo o našem životu i tome koliko je važno doći do korijena onoga što nas čini ljudima. Ova poziv priziva nas da ponovno usmjerimo svoje poglede i ruke prema onome što zaista njeguje naš duh i tijelo, otvarajući vrata dubokom duhovnom obnavljanju.
Izazov s kojim se suočavamo u vremenu tehnologije stoga nije samo pitanje izbora, već i dubljeg promišljanja o tome što znači živjeti autentično u svijetu koji nije neutralan. Prava sloboda može doći samo kada prepoznamo te izazove i počnemo ih aktivno rješavati.