Je li "zdravi život" skuplji? Istraživanja donose iznenađujuće podatke
Možda ćemo biti dobro u veljači, ali mnogi od nas još uvijek pokušavaju pratiti novogodišnje rezolucije o zdravijem životu koje smo postavili na početku godine. Iako je želja da jedemo zdravije svakako pohvalna, iznenađujući podaci sugeriraju da održavanje takve rezolucije ne dolazi bez dodatnih troškova.
Prema novoj analizi, košarica zdrave hrane košta više od dvostruko više nego manje zdrave opcije. Ova nepovoljna situacija predstavlja izazov za mnoge obitelji, osobito one s nižim prihodima.
Što kažu podaci?
Hrana igra ključnu ulogu u održavanju i poboljšanju našeg zdravlja i dobrobiti, ali to zdravlje i dobrobit dolaze po visokoj cijeni. Istraživanje Fondacije za hranu pokazalo je da 1.000 kalorija zdrave hrane, poput voća i povrća, košta 8,80 funti, u usporedbi s 4,30 funti za ekvivalentnu količinu manje zdrave hrane, poput gotovih obroka i prerađenog mesa. U prosjeku, zdravija hrana više je nego dvostruko skuplja po kaloriji od manje zdrave hrane.
Osim toga, analize su otkrile da se cijene zdravih namirnica povećavaju dvostruko brže od cijena nezdravih namirnica. U posljednje dvije godine, cijene zdrave hrane porasle su za 21%, dok su cijene nezdravih opcija porasle za 11%. Ovi podatci su posebno zabrinjavajući jer oko 60% od procijenjenih osam milijuna kućanstava u Velikoj Britaniji koja se suočavaju s nesigurnošću hrane smanjilo je kupovinu voća, dok je 44% smanjilo potrošnju povrća.
Dvoboj između zdrave i nezdrave hrane
Tijekom analize bila su određena jasna načela koja definiraju što se smatra zdravom, a što nezdravom hranom. Zdrava hrana se definira kao hrana koja pruža hranjive tvari potrebne za optimalno funkcioniranje tijela. To uključuje raznolike grupe hrane: cjelovite žitarice, voće, povrće, ribu, peradi, mršavo meso, orašaste plodove, kao i mliječne proizvode s niskim udjelom masti.
S druge strane, nezdrava hrana obično sadrži visoke razine kalorija, dodanih šećera, nezdravih masnoća i natrija, dok je siromašna esencijalnim hranjivim tvarima. Ovakva hrana često je visoko prerađena i može uzrokovati zdravstvene probleme. Primjeri uključuju brzu hranu, pržene grickalice, te razne slastice bogate šećerom.
Fondacija za hranu koristi britanski model profiliranja hranjivih sastojaka i vladine smjernice "Eatwell", koje predstavljaju upute o vrstama i proporcijama hrane potrebnih za zdravu prehranu. Općenito, namirnice bogate mastima, soli i šećerom (HFSS) svrstane su u nezdravu hranu.
Nejednakost hrane
Unatoč rastućim dokazima da HFSS namirnice doprinose pretilosti u Velikoj Britaniji, gdje je 26% stanovništva klasificirano kao pretilo, troškovi zdrave hrane i dalje rastu brže.
Prema analizi Fondacije za hranu, mnogim kućanstvima koja se bore s financijskom nesigurnošću teže je priuštiti zdravu prehranu. Na primjer, 60% kućanstava suočilo se s smanjenjem potrošnje voća, 44% smanjilo je kupovinu povrća, a 59% ribe. Za najsiromašnije obitelji, to znači da će im biti potrebno potrošiti čak 45% raspoloživog dohotka na hranu kako bi si priuštile zdravu prehranu koju preporučuje vlada. Ta se brojka povećava na čak 70% za obitelji s djecom.
Društvena nejednakost se očituje i u prehrambenim navikama. Djeca u najtežim ekonomskim okolnostima često ne konzumiraju preporučene količine voća i povrća, dok unaprjeđuju unos šećera.
Fondacija za hranu apelira na vladu Velike Britanije da poduzme mjere koje bi poboljšale pristup zdravim i hranjivim opcijama, naglašavajući potrebu za reformom trenutnog prehrambenog sustava kako bi najzdravije i najodrživije opcije postale dostupnije i privlačnije za sve građane.