Alzheimerova bolest: Uzroci, simptomi i promjene načina života koje bi mogle pomoći

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, progresivni neurološki poremećaj koji postupno erodira pamćenje, razmišljanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka. U svojim ranim fazama, može se činiti kao obična zaboravnost, ali vremenom bolest može oduzeti osnovne sposobnosti poput prepoznavanja voljenih osoba ili obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Uzroci Alzheimerove bolesti

Alzheimerova bolest nema jedan specifični uzrok. Umjesto toga, razvija se iz kombinacije genetskih, okolišnih i životnih čimbenika koji postupno oštećuju mozak. Ključni čimbenici rizika uključuju:

• Dob: Najveći faktor rizika, s povećanjem incidencije nakon 65. godine. Starenje je povezano s nakupljanjem abnormalnih proteina, poput beta-amiloida.
• Genetika: Osobe s obiteljskom povijesti Alzheimerove bolesti, posebno one koji nose varijantu gena APOE ε4, imaju povećani rizik, iako ne postoji garancija da će razviti bolest.
• Traumatične ozljede mozga: Ponovljene ili teške ozljede glave mogu doprinijeti razvoju Alzheimerove bolesti u kasnijem životu.
• Kardiovaskularno zdravlje: Stanja poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i srčanih oboljenja mogu smanjiti protok krvi u mozgu, potičući neurodegeneraciju.
• Mentalno zdravlje: Kronični stres i depresija povezani su s promjenama u strukturi mozga, često oštećujući područja vezana uz pamćenje.

Ostali mogući faktori uključuju nisku razinu obrazovanja, socijalnu izolaciju te nezdrave životne navike.

Prepoznavanje simptoma Alzheimerove bolesti

Iako zaboravnost može biti normalni dio starenja, Alzheimerova bolest uključuje stalni kognitivni i bihevioralni pad. Rani simptomi uključuju:

• Gubitak memorije: Zaboravljanje bitnih informacija ili nedavnih razgovora.
• Teškoće u izvršavanju poznatih zadataka: Problemi s korištenjem uređaja ili upravljanjem financijama.
• Izazovi u rješavanju problema: Teškoće u planiranju ili donošenju odluka.
• Problemi s jezikom: Borba oko pronalaženja pravih riječi.
• Dezorijentacija: Zbrka oko vremena ili lokacije.
• Loša prosudba: Neadekvatan pristup higijeni ili donošenju konkretnih odluka.

S vremenom, simptomi se pogoršavaju i mogu uključivati gubitak sposobnosti komunikacije i brige o sebi.

11 promjena načina života koje bi mogle pomoći u sprječavanju Alzheimerove bolesti

Istraživanja pokazuju da se do 45% slučajeva demencije može odgoditi ili spriječiti kroz promjene u stilovima života. Evo kako:

1. Poboljšajte protok krvi: Aerobne aktivnosti poboljšavaju protok krvi u mozgu, čime se opskrbljuju potrebnim hranjivim tvarima.

2. Ostanite mentalno aktivni: Sudjelovanje u novim aktivnostima može smanjiti rizik od demencije do 30%.

3. Smanjite upalu: Protupalna prehrana bogata hranjivim tvarima, uz redovito vježbanje, može pomoći u zaštiti mozga.

4. Prepoznajte genetski rizik: Iako nošenje APOE-ε4 povećava rizik, zdrave navike i dalje mogu značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti.

5. Izbjegavajte traumu glave: Nošenje zaštitne opreme tijekom sporta i izbjegavanje rizičnih ponašanja mogu dugoročno zaštititi zdravlje mozga.

6. Minimizirajte izlaganje toksinima: Kronična izloženost zagađivačima može utjecati na kognitivno zdravlje; odabir čiste hrane i smanjenje upotrebe toksičnih tvari može pomoći.

7. Prioritet mentalnom zdravlju: Pristupi kao što su terapija i meditacija podržavaju mentalno blagostanje i zdravlje mozga.

8. Podržite imunitet: Održavanje dobrog imunološkog sustava ključno je za zdravlje mozga.

9. Uravnotežite hormone: Hormonske promjene povezan z dobi mogu utjecati na kogniciju. Redoviti pregledi su važni.

10. Izbjegavajte “dijabesičnost”: Gubitak kilograma i upravljanje šećerom u krvi važni su za smanjenje rizika od demencije.

11. Osigurajte kvalitetan san: Dobar san podržava zdravlje mozga i omogućava uklanjanje štetnih toksina tijekom noći.

Provedba ovih promjena može značajno utjecati na zdravlje mozga, omogućavajući bolju kvalitetu života u starijoj dobi. U konačnici, odgovorno upravljanje zdravljem i proaktivni pristup mogu pomoći u održavanju mentalne bistrine tijekom cijelog života.