Mali grad u Nizozemskoj i proizvodnja EUV strojeva
U srcu Nizozemske, jedan mali grad skriva tajnu jednog od najvažnijih tehnoloških postignuća današnjice – jedine tvornice na svijetu koja proizvodi ekstremne ultraljubičaste (EUV) litografske strojeve. Ova vrsta svjetlosti, koja se prirodno pojavljuje u svemiru emitiranjem mladih zvijezda, ključna je za proizvodnju poluvodičkih čipova koji pokreću modernu tehnologiju. Nažalost, zbog međunarodnih trgovinskih tenzija, Nizozemci su zabranili izvoz ovih inovativnih strojeva u Kinu.
Kako funkcionišu EUV strojevi i proizvodnja čipova
Proizvodnja poluvodiča je složen proces koji započinje korištenjem tankih slojeva silicija poznatih kao vafri. Na ovim vafrim su smještene milijarde tranzistora koji čine električne krugove. Trenutni najmoderniji EUV strojevi, proizvedeni od strane kompanije ASML, koštaju nevjerojatnih 380 milijuna dolara, a njihovo transportiranje predstavlja logistički izazov; svaki stroj mora biti isporučen u nekoliko teretnih kontejnera, zrakoplova i kamiona.
EUV svjetlost koja se koristi za proizvodnju čipova ima valne duljine koje su gotovo jednake onim X-zrakama, što joj omogućava da "uje" izuzetno fine uzorke u silicijskim vaframa. Ovaj proces, koji se zove litografija, doslovno "izrezuje" slojeve čipova, a svaki kat čipa mora biti precizno oblikovan. Iako proces može trajati mjesecima, rezultati su izvanredni: moćni čipovi koji ispunjavaju Mooreov zakon, koji predviđa udvostručenje broja tranzistora svake dvije godine.
Geopolitičke tenzije i važno mjesto Tajvana
Osim samog procesa proizvodnje, geopolitička situacija igra značajnu ulogu u industriji poluvodiča. Tajvan, na primjer, izuzetno je važan jer je dom Tajvanske kompanije za proizvodnju poluvodiča (TSMC), koja proizvodi devet od deset najnaprednijih svjetskih čipova. Ova situacija je postavila Tajvan u epicentar sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, s obzirom na to da SAD nastoje zaštititi Tajvan kako bi osigurali kontinuitet u opskrbi naprednim čipovima, a time i vlastitih tehnologija.
U 2022. godini, SAD su nagovorile nizozemsku vladu da uvede izvoznu kontrolu na ASML-ove strojeve, što je dodatno zakompliciralo situaciju. U tom kontekstu, Kini ostaje pristup samo starijim tehnologijama, poput duboke ultraljubičaste litografije, koje, iako še uvijek sofisticirane, nisu dovoljno napredne za proizvodnju najnovijih čipova.
Sirovine za proizvodnju čipova: rijetke zemlje
Drugi aspekt u ovoj techno-trgovačkoj igri su rijetke zemlje poput germanija i galija, koji su neophodni u proizvodnji poluvodiča. Kina trenutno dominira tržištem ovih minerala, proizvodeći čak 98% svjetskog galija i većinu germanija. Ova nadmoć omogućava Kini da igra ključnu ulogu u globalnom prostoru poluvodiča, čime još više komplicira odnose sa Zapadom.
S obzirom na trenutne trendove potrošnje i proizvodnje, potražnja za ovim rijetkim zemljama sve više raste, dok se Zapad bori s pronalaskom održivih alternativnih izvora.
Kvantni čipovi: budućnost računalne tehnologije
Gdje se kvantni čipovi uklapaju u sve ovo? Tehnološki napredak ne prestaje s postojećim poluvodičima. Kvantni čipovi nude obećanje da će promijeniti sve, omogućavajući računalima da rješavaju složene probleme mnogo brže od trenutnih super računala. Za razliku od klasičnih čipova koji rade s binarnim podacima, kvantni čipovi mogu biti u više stanja u isto vrijeme, čime bi se drastično ubrzao proces obrade informacija.
Klinčka primjena kvantne tehnologije još je u razvoju, no neki veliki igrači, kao što je Microsoft, već najavljuju da su na putu do komercijalizacije kvantnih čipova. U međuvremenu, Kina investira znatno više u kvantnu tehnologiju nego SAD, što čini kontekst natjecanja još kompliciranijim.
Kao što vidimo, svet čipova je kompleksna i dinamična arena, isprepletena s izazovima i prilikama koji oblikuju našu budućnost i dominantne geopolitičke snage.
