Afrički šumski slonovi (Loxodonta cyclotis) Izlazak sunca na izlasku sunca u Kii, Wangha’s Special Reserve, Srednjoafrička republika
… (+)
Andy Isaacson / WWF-US
Uloga šumskih slonova u ekosustavu
Stoljećima su slonovi poznati kao “šumski vrtlari”. Njihova uloga u održavanju zdrave šumske ekosustave nije samo fascinantna, već i ključna za opstanak mnogih biljnih vrsta. Prema dr. Thomasu Breueru iz WWF-a Njemačke, dok se slonovi kreću kroz drveće i grmlje, oni ga zapravo oblikuju. Ovaj prirodni proces smanjuje konkurenciju za hranjive tvari, omogućavajući brži rast većih stabala.
Afrički šumski slon (Loxodonta cyclotis) posebno se ističe u ovoj ulozi. Kroz svoje aktivnosti, slonovi prekidaju male stabljike i uklanjaju vegetaciju koja ometa rast velikih stabala. Ova veća stabla imaju potencijal zadržati znatno više ugljika, što ih čini ključnim igračima u borbi protiv klimatskih promjena.
Prema procjenama WWF-a, jedan šumski slon može povećati neto zarobljavanje ugljika u šumi za gotovo 250 hektara, što ekvivalentno odgovara uklanjanju emisija nastalih od 2.047 automobila na cesti. Ova brojka naglašava značaj slonova za održavanje ekološke ravnoteže.
Zaštita staništa i prehrambene navike
Šumski slonovi su također impresivni kada je u pitanju njihova prehrana. Ovi divovi hrane se do 400 kilograma hrane dnevno, uključujući zdravo voće koje probavljaju i luče sjemenke. Zanimljivo je da neke od tih sjemenki ne mogu klijati bez prolaska kroz probavni sustav slona, propitujući se njihovim specifičnim karakteristikama.
Kada slonovi jedu sjeme, želučana kiselina im omekša tešku školjku, povećavajući vjerojatnost klijanja. Ovaj proces ne samo da pomaže u reprodukciji biljaka, već i potiče rast većih stabala, čime se dalje povećava kapacitet šume za skladištenje ugljika.
Prijetnje afričkim šumskim slonovima
Unatoč njihovoj vitalnoj ulozi, afrički šumski slonovi suočavaju se s ozbiljnim prijetnjama. Populacija ovih slonova opala je za nevjerojatnih 80% u posljednjim godinama, što je još jači pad od onoga kod afričkih slonova savane. Ova dramatična redukcija naglašava hitnu potrebu za očuvanjem ovih predivnih stvorenja.
Svake godine, oko 20.000 slonova u Africi ubijeno je zbog svoje bjelokosti, potaknuto sve većom potražnjom iz Azije. Dr. Breuer napominje da smo ljudi odgovorni za 99% gubitka vrsta. Iako mnoge zajednice vide slonove kao prijetnju, istinska opasnost dolazi od ljudske aktivnosti i gubitka staništa.
Zanimljiv je i aspekt kako se percepcija slonova mijenja. U područjima gdje slonovi nisu viđeni desetljećima, njihovo pojavljivanje može izazvati strah među lokalnim stanovništvom, što ih može potaknuti na zaštitu slonova ili na suprotno, izazvati sukobe.
Tehnološka intervencija u očuvanju slonova
I dok su slonovi suočeni s mnogim prijetnjama, postoji nada na horizontu kroz inovativnu tehnologiju. IBM i WWF Njemačka surađuju na razvoju prediktivne umjetne inteligencije koja može pomoći u zaštiti ovih slonova. Prilagodba tehnologije Maximo Visual Inspection iz industrije u prirodu omogućuje precizno prepoznavanje pojedinih slonova pomoću slika iz zamki kamere.
Rana faza ovog projekta može znatno poboljšati praćenje populacije slonova i razumijevanje njihovih migracijskih obrazaca. Oday Abbosh iz IBM Consultinga ističe da će kombinacija vizualnih podataka i modela za predikciju učiniti zapažanja preciznijima nego ikada prije.
Ova tehnološka rješenja mogu donijeti ne samo zaštitu slonova, već i procijeniti financijsku vrijednost njihovog doprinosa skladištenju ugljika, čime bi se dodatno osiguralo održavanje njihovih staništa. Dr. Breuer naglašava važnost prepoznavanja slonova kao ključnih sudionika u zaštiti okoliša – da bi se spasilo više od samih slonova, već i više od onoga što oni predstavljaju.
