Mikrobiom i moždani udar: Zanimljiva veza koju ne biste trebali ignorirati
Uvod u mikrobiom
Hipokrat je rekao da "sva bolest počinje u crijevima." Ova tvrdnja, iako izrečena prije više od dvije i pol tisuće godina, postaje sve relevantnija s napretkom modernih istraživanja. Istraživači danas otkrivaju da mikrobiomi u našem tijelu imaju ključnu ulogu u zdravlju. Mikrobiomi su skup mikroorganizama koji žive u različitim dijelovima ljudskog tijela, a njihova ravnoteža može značajno utjecati na naše zdravlje.
Mikrobiom crijeva i njegova važnost
Najviše se pažnje posvećuje mikrobiomu crijeva, koji je sastavljen od trilijuna bakterija. Ovaj mikrobiom ne samo da pomaže u probavi hrane već i utječe na naše imunološke funkcije i opće zdravlje. Osim crijeva, značajan mikrobiom postoji i u ustima. Usta su prvi dio probavnog sustava, gdje proces probave počinje.
Dvosmjerna veza između crijevnog i oralnog mikrobioma
Mikrobiomi usta i crijeva međusobno utječu jedni na druge. Kada jedan mikrobiom postane neuravnotežen, postoji velika vjerojatnost da će i drugi postati. Istraživanja su pokazala da promjene u oralnom mikrobiomu mogu imati utjecaj na zdravlje crijeva, te obrnuto.
Mikrobiom i upale
Jedan od ključnih faktora povezanih s bolestima je upala. Uzimanje u obzir utjecaja mikrobioma na upalne procese otvara nova pitanja o povezanosti s raznim bolestima. Primjerice, istraživači su otkrili vezu između mikrobioma crijeva i upalne reakcije, što može igrati ulogu u razvoju kroničnih bolesti kao što su srčane bolesti, dijabetes i čak rak.
Moždani udar: neistražena tema vezana uz mikrobiom
Moždani udar često ne privlači toliko pažnje kada se raspravlja o mikrobiomu kao što su to kronične bolesti. Ipak, neka istraživanja sugeriraju da osobe koje su pretrpjele moždani udar često imaju neuravnotežen mikrobiom. To je potaknulo znanstvenike da istraže vanjske čimbenike koji mogu utjecati na incident moždanog udara i oporavak pacijenata.
Istraživanje veze između mikrobioma i moždanog udara
Na nedavnoj međunarodnoj konferenciji za moždani udar, američkog udruženja za moždani udar, predstavljeni su preliminarni nalazi koji se bave analizom veze između mikrobioma crijeva i usta i rizika od moždanog udara. Ova istraživanja otkrivaju da određene vrste bakterija mogu biti povezane s višim rizikom od moždanog udara.
Mikrobioma usta kao rizični faktor
Jedno od najvažnijih otkrića uključuje bakteriju Streptococcus mutans, koja je poznata kao uzročnik karijesa. Istraživači su otkrili povezanost između ove bakterije i većeg rizika od krvarenja u mozgu, što može rezultirati moždanim udarom. Također, bakterija Streptococcus anginosus, koja može izazvati oralne apscese, povezana je s ozbiljnim zdravstvenim stanjima.
Kako je provedena studija
U ovoj studiji sudjelovalo je 250 japanskih sudionika s prosječnom dobi od 70 godina. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine: testnu grupu, koja je uključivala osobe koje su pretrpjele moždani udar, i kontrolnu grupu bez povijesti moždanog udara. Istraživači su analizirali mikrobiome koristeći uzorke stolice i sline, a sudionici su pratili tijekom sljedeće dvije godine.
Rezultati istraživanja
Istraživanje je pokazalo da je bakterija Streptococcus anginosus bila znatno prisutnija u slini i crijevima onih s poviješću moždanog udara. Treba napomenuti da je ova bakterija bila povezana s povećanim rizikom od moždanog udara bez obzira na druge faktore rizika, poput visokog krvnog tlaka ili dijabetesa. S druge strane, korisne bakterije poput Anaerostipes hadrus su bile povezane s smanjenjem rizika od moždanog udara.
Utjecaj na svakodnevni život
Prema vodećem autoru studije, dr. Shuichi Tonuri, ciljanje štetnih bakterija može pomoći u prevenciji moždanog udara. Iako konkretni testovi još nisu dostupni, upravljanje zdravljem mikrobioma može imati značajan utjecaj na zdravlje pojedinca.
Održavanje zdravih mikrobioma
Svako od nas može učiniti korake ka održavanju zdravih mikrobioma. Održavanje dobrih oralnih higijenskih navika, poput redovitog četkanja zuba i korištenja zubnog konca, može biti korisno za zdravlje usta. Također je važno konzumirati fermente poput jogurta, kiselog kupusa i tempeha, koji pomažu povećati broj dobrih bakterija.
Dodatno, prebiotici – vlakna koja hrane dobre bakterije – su ključno za zdravlje mikrobioma. Nalaze se u voću, povrću, cjelovitim žitaricama i sjemenkama.
Zdravija svakodnevna rutina
Redovito izvođenje tjelesnih aktivnosti, dobivanje kvalitetnog sna i smanjenje razine stresa su također ključni za održavanje ravnoteže mikrobioma. Uzimanje vremena za provođenje s voljenima može dodatno poboljšati opće zdravlje i blagostanje.
U zaključku, istraživanja ukazuju na kompleksnu vezu između mikrobioma i zdravlja, uključujući rizik od moždanog udara. Održavanje zdravih mikrobioma putem prehrambenih navika i životnog stila može igrati ključnu ulogu u prevenciji bolesti i unapređenju kvalitete života.
