Zdrave navike je teško stvoriti, a može biti još teže napraviti dugoročne promjene načina života. No, teorija samoodređenja, koju su osnovali istraživači Edward Deci, dr. Sc. i Richard Ryan, dr. Sc. na Sveučilištu u Rochesteru, pokazuje kako vam motivacija i donošenje vlastitih izbora mogu pomoći da se držite novih zdravstvenih ciljeva.
Susan Gasparino, dr. Med., MPH, medicinski direktor kliničkih i zajedničkih programa u UR Medicinu Centar za zdravlje i prevenciju zajednice (CCHP), dijeli svoje uvid u teoriju samoodređenja i daje savjete stručnjaka CCHP-a o tome kako ispuniti svoje ciljeve.
Što je teorija samoodređenja?
Teorija samoodređenja (SDT) odnosi se na sposobnost osobe da upravlja svojim životom, donosi samouvjerene odluke i razmišlja neovisno. Na najosnovnijoj razini, SDT se oslanja na tri urođene i univerzalne psihološke potrebe: autonomiju, povezanost i kompetenciju.
Tri potrebe za motivacijom
Motivacija se može podijeliti na vanjsku (poput straha od kazne ili želje za nagradom) i unutarnju (poput odlaska u teretanu zbog pozitivnog osjećaja). Obje vrste motivacije igraju važnu ulogu, ali unutarnja motivacija često dovodi do dugotrajnijeg i smislenijeg angažmana.

Autonomija: kontrolirajući svoje izbore
Autonomija omogućuje osobi da osjeća da ima samoefikasnost i kontrolu nad svojim okolnostima, što izravno utječe na njihovu unutarnju motivaciju. Istraživanja su pokazala da unutarnja motivacija može biti uspješnija za dugoročno postizanje ciljeva. Kada su ciljevi usklađeni s našim interesima i vrijednostima, proces postizanja postaje više od puke zadaće – on donosi dublje značenje i osobno zadovoljstvo.
Povezanost: izgradnja veze
Povezanost predstavlja našu sposobnost da se povežemo i izgradimo odnose s drugim ljudima, stvarajući osjećaj pripadnosti. Osjećaj podrške od drugih često ubrzava postizanje osobnih ciljeva. Istraživanje sugerira da je podrška okoline ključna za uspjeh pojedinca.
Kompetencija: Stvaranje samopouzdanja
Postavljanjem malih, upravljivih ciljeva, pojedinci mogu vidjeti da je promjena moguća i dostižna. To povećava samopouzdanje i razvija osjećaj samoefikasnosti. Kada postavljate ciljeve, pokušajte se usredotočiti na Pametne ciljeve, koji su Specifični, Mjerljivi, Adaptivni, Razumljivi i Terijski povezani.
Preskočite razmišljanje ‘sve ili ništa’
Povećajte svoju motivaciju usredotočujući se na male promjene koje možete napraviti svakodnevno ili male ciljeve koje možete postaviti.

Umjesto da kažete: “Ako danas ne mogu doći u teretanu 60 minuta, možda ne bih trebao raditi ništa”, razmislite o razbijanju sata vježbanja na manje seanse tijekom dana. Na primjer:
- Krenite na 10 minuta hoda tijekom pauze za ručak
- Krenite 20 minuta hoda nakon večere
- Igrajte se s djecom pola sata u dvorištu
To je ukupno 60 minuta pokreta! Razbijanje standardnog sata vježbanja podržava vašu autonomiju. Omogućuje vam uključivanje aktivnosti u svoj način života i pomaže vam da kontrolirate kako ispunjavate svoje ciljeve. Ključno je da se trudeći ispuniti svoje ciljeve radite onako kako vam najbolje odgovara.
Trebate pomoć u postavljanju ciljeva i pronalaženju motivacije? Za podršku se obratite Centru za zdravlje i prevenciju na (585) 602-0720.