Je li slijetanje na Mjesec bilo proizvod umjetne inteligencije?
Na Sveučilištu Stanford, profesor Jehangir Amjad postavlja intrigantno pitanje svojim studentima: "Je li slijetanje na Mjesec 1969. godine bilo rezultat umjetne inteligencije?" Iako se na prvi pogled može činiti kao izmišljotina iz znanstvene fantastike, Amjadova tvrdnja usmjerava pažnju na fascinantnu historiju umjetne inteligencije (AI) i njezin razvoj kroz vrijeme.
Evolucija umjetne inteligencije
Amjad naglašava kako su mnogi algoritmi korišteni u misijama Apollo, koji su nas doveli na Mjesec, zapravo prethodnici današnjih tehnologija. Ovi algoritmi postavili su temelje za razvoj složenijih sustava umjetne inteligencije kakve poznajemo danas. "Ovo je u suštini prethodnik iste vrste algoritama ‘sljedeće generacije’," ističe Amjad, čime ukazuje na dugu i dinamičnu historiju AI.
Definicija umjetne inteligencije
Jedan od ključnih izazova s kojim se susreću istraživači i praktičari u području AI je nedostatak jasne definicije. Što zapravo čini "pravu" umjetnu inteligenciju? Amjad smatra da je to pitanje kompleksno i da se s napretkom tehnologije njegovo značenje dodatno komplicira. "Ljepota i dilema je, ‘što je AI?’ zapravo vrlo teško definirati," objašnjava.
Prekomjerna upotreba termina AI u industriji
U svijetu tehnologije, termin "umjetna inteligencija" često se koristi kao marketinški alat. Swapnil Shinde, izvršni direktor AI knjigovodstvenog softvera Zeni, primjećuje da je tijekom posljednjih nekoliko godina došlo do porasta broja tvrtki koje se predstavljaju kao "pokretane umjetnom inteligencijom". Međutim, mnoge od njih koriste AI samo u maloj mjeri svojih proizvoda. Shinde upozorava: "Vrlo je lako shvatiti nakon nekoliko razgovora gradi li startup samo omot oko ChatGPT-a i naziva li ga proizvodom."
Pritisak za implementaciju AI
Od početka 2023., Theresa Fesinstine primjećuje porast korporativne utrke za implementacijom AI tehnologija. Kako bi se održale konkurentske prednosti, mnoge tvrtke kupuju AI alate, često bez jasnog plana za njihovu primjenu ili obuku zaposlenika. Fesinstine to opisuje kao "predatorski" pristup, ističući da mnoga poduzeća strahuju od zaostajanja za konkurencijom.
Granice umjetne inteligencije
Iako se pojavljuju mnoga rješenja koja koriste AI, industrija i dalje ima svoje limite. Ed Watal, osnivač konzultantske tvrtke Intellibus, objašnjava da prava AI rješenja uključuju korištenje složenih algoritama za analizu podataka i donošenje odluka. Ipak, on ističe da se često može uočiti fenomen koji naziva "pranje umjetne inteligencije", gdje se tehnologije preuveličavaju ili pogrešno predstavljaju, često s ciljem privlačenja pažnje investitora.
Originalnost i kreativnost u eri AI
U razgovoru o kreativnosti, Amjad naglašava da bi trebali sumnjati u proklamacije o originalnosti koja dolazi od AI-a. "Treba biti oprezan s tvrdnjama o originalnosti koje dolaze od umjetne inteligencije, jer je originalnost vrlo ljudska osobina," upozorava. Iako AI može identificirati uzorke i generirati sadržaj, ljudski faktor ostaje ključan za izvor kreativnosti.
Usporedbe s prošlim tehnološkim trendovima
Tijekom svoje analize, Watal ističe kako su mnoge prethodne tehnološke inovacije brzo zavladale tržištem, a često su odabrane na temelju marketinške privlačnosti, a ne stvarne vrijednosti. Koncept "Web3" i popularnost "oblaka" samo su neki od primjera gdje je hype nadmašio stvarnu primjenu.
Hype i stvarnost umjetne inteligencije
Amjad smatra da je uzbuđenje oko umjetne inteligencije legitimno, ali se postavlja pitanje u kojoj mjeri je to hiperbola. Očekivanja se često podižu do razine koja ne odražava realnost, posebno u nekim krugovima koji očekuju trenutne i revolucionarne promjene. "Ciklus hypea zapravo postoji u AI-ju, barem nekoliko puta, u posljednjih, možda, 50 godina," zaključuje Amjad.
Kao tema, umjetna inteligencija ostaje predmet rasprava i istraživanja, s neizvjesnošću u pogledu budućnosti i primjene u različitim industrijama.
