Montaža izvršnog direktora Palantira, Alexa Karpa
U posljednjem neobičnom intervjuu s izvršnim direktorom Palantira, Alexom Karpom, u kojem je scena otvarana energičnim ritmovima remiksa klasika “Thunderstruck” grupe AC/DC, gotovo je teško zamisliti što bi moglo bolje ilustrirati tonu i atmosferu današnje tehnološke industrije. Karp, poznat po svojim nekonvencionalnim izjavama i stavovima, nije propustio priliku da u razgovoru s voditeljicom Molly O’Shea pokaže strast prema svom poduhvatu, ali i osobne anegdote koje ga čine drugačijim.
Karpove refleksije o Palantiru
Tijekom šetnje uredima tvrtke, Karp je izbjegavao razgovor o kontroverznim vezama Palantira s ICE-om (Ured za imigraciju i carinu). Umjesto toga, fokusirao se na “vrline tvrtke”, kao i na svoje osobno iskustvo, poput ekshumacije ostataka svog psa Rosite iz djetinjstva. “To je stvarno slatko”, primijetila je O’Shea, ističući emocionalnu stranu razgovora.
Ovaj trenutak oslikava način na koji današnji tehnološki lideri komuniciraju s publikom, stvarajući most između osobnog i profesionalnog. Karp na ovaj način pokušava humanizirati sliku svoje kompanije, koja se često suočava s kritikama zbog svojih poslovnih praksi.
Nova era medija u Silicijskoj dolini
U kontekstu rastućeg nepovjerenja prema velikim tehnološkim kompanijama, te pojave alternativnih medija također se ne može ignorirati. Emisije poput Sourceryja pružaju platformu za tehnološke milijardere, dopuštajući im da izbjegnu tradicionalne novinare i kritičke medije. Ove alternative često se odlikuju pozitivan ton i potpunim fokusom na koristi i vizije koje lideri imaju za budućnost.
Silicijska dolina je tako izgradila vlastitu mrežu medijskih platformi koje omogućuju tim liderima da direktno komuniciraju sa svojom publikom, izbjegavajući potencijalno kritična pitanja koja bi se mogla pojaviti u konvencionalnim intervjuima. U tom svijetu, izvršni direktori kao što su Mark Zuckerberg i Elon Musk pojavljuju se na dugim, prijateljskim razgovorima, dijeleći svoja gledišta bez straha od neugodno postavljenih pitanja.
Povezivanje s publikom: Taktika novih medija
Jedan od najistaknutijih primjera ove strategije bio je Nedavni blog koji je pokrenuo Andreessen Horowitz na Substacku. Uz podršku investitorice Katherine Boyle, blog je za cilj imao izgradnju zajednice koja se temelji na pozitivnom diskursu oko tehnologije. “Što ako budućnošću medija ne upravljaju algoritmi ili naslijeđene institucije, već neovisni glasovi koji se izravno grade sa svojom publikom?”, postavilo je pitanje.
Ova tema se također oslikava u medijima poput Palantirove publikacije pod nazivom Republic. Osnovana s ciljem da imitira akademske časopise, Republic se ističe po svojim tekstovima koji opravdavaju vojnu i poslovnu suradnju te argumentiraju o zakonodavnim okvirima koji utječu na razvoj umjetne inteligencije.
Reakcija na kritiku i otpor prema tradicionalnim medijima
Kako se tehnološka industrija sučeljava s rastućim skepticizmom javnosti, mnogi u toj industriji postavili su granice prema kritičnim medijima. U tom pogledu, Karp i drugi lideri često skrivaju svoje tvrtke iza zidova korporativnog PR-a, dok se na društvenim mrežama i alternativnim platformama pojavljuju sa slikama i pričama koje bi trebale izazvati empatiju.
To je mješavina tradicionalne naracije s modernim pristupom samodoprinosećim medijima, što je dovelo do situacije u kojoj su mnogi tehnološki lideri postali “baloni” odvojeni od stvarnosti. Karpova izjava da ne želi biti “kolačić”, tj. da ga drugi ne pojedu, može se interpretirati kao prikaz suptilnog straha od negativnog publiciteta i potrebe za kontrolom nad vlastitom naracijom.
Tehnološki mediji i umjetna inteligencija
Ova strategija također подразумijeva rastući utjecaj umjetne inteligencije na oblikovanje medijske slike. Tehnološki lideri poput Elona Muska koriste AI alate poput Grokipedije da bi nametnuli svoju verziju stvarnosti, koja odražava njihove osobne stavove i svjetonazore. Ovime se stvara distanca između stvarnosti i percepcije koju ti lideri žele predstaviti javnosti.
U ovom svijetu, gdje se istina često miješa s fikcijom, pitanje koje ostaje otvoreno jest kako će javnost reagirati kada se suoči s ovom kontroliranom naracijom i kako će to utjecati na povjerenje prema tehnologiji i njezinim liderima.
