### Čista energija: Ideali i stvarnost
Čista energija, kao što su solarna, vjetroenergija i baterije, često se prikazuje kao ekološki prihvatljiva alternativa koja ne emitira ugljični dioksid, glavni krivac za klimatske promjene. Međutim, stvarnost proizvodnje ovih izvora energije je složenija i daleko od savršene. Iako se njihova upotreba čini osvježavajućom, proces njihove proizvodnje zahtijeva značajne resurse i može imati ozbiljne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi.
### Ugljični otisak proizvodnje
Prema Sergeyju Paltsev, zamjeniku ravnatelja Centra za znanost i strategiju održivosti Instituta za tehnologiju Massachusetts, proizvodnja solarnih ploča i vjetroturbina zahtijeva veliku količinu električne energije, često dobivene iz fosilnih goriva poput ugljena i plina. Ovi procesi ispuštaju znatnu količinu stakleničkih plinova, što dovodi u pitanje zeleni identitet obnovljivih izvora.
Istraživanja pokazuju da iako proizvodnja energije s vjetrom, suncem i baterijama stvara ugljični otisak, on je znatno manji u usporedbi s energijom iz ugljena, koja u prosjeku proizvodi 1000 grama CO2 po kilovatsatu. Za usporedbu, vjetroenergija proizvodi samo 13 grama, a solarna energija 28 grama, dok litij-ionske baterije emitiraju 33 grama po kilovatsatu. To sugerira da, iako nema “nulte emisije”, obnovljivi izvori i dalje pružaju značajne prednosti.
### Zagađenje i zdravlje
Osim emisija ugljika, proizvodnja čiste energije također može rezultirati toksičnim onečišćenjem zraka. Prema studiji Sveučilišta Harvard, spaljivanje fosilnih goriva dovelo je do smrti više od 8 milijuna ljudi u 2018. godini zbog zagađenja. Čista energija, jednom kada se instalira i počne raditi, značajno smanjuje zagađenje zraka, a smanjenje stakleničkih plinova moglo bi spasiti 400.000 života do 2050. godine.
Međutim, problemi s proizvodnjom solarnih panela i baterija ne prestaju. Iako je njihova ekološka korist značajna, mnogi od njih sadrže toksične kemikalije koje predstavljaju opasnost za zdravlje radnika i lokalne zajednice. To je temeljni razlog zašto neki stručnjaci pozivaju na oprez pri iznošenju tvrdnji o “čistoj” energiji.
### Problemi s rudarenjem
Rudarenje minerala potrebnih za zeleni užitak dodatno otežava situaciju. Eksploatacija litija koristi ogromne količine vode, uz stvaranje emisija koje doprinose klimatskim promjenama, dok rudarstvo silicija izlaže radnike opasnosti od plućnih bolesti. Osim toga, toksični otpad od proizvodnje često završi na odlagalištima, što dodatno ugrožava okoliš.
### Inovacije i budućnost
Iako se može činiti da je “zelena” energija još uvijek daleko od savršenstva, mnoge tvrtke rade na inovacijama koje bi mogle smanjiti negativne utjecaje. Na primjer, First Solar, sa sjedištem u Arizoni, razvija solarne ploče bez silicija, čime se smanjuje ugljični otisak i potreba za vodom. Osim toga, napori na recikliranju litij-ionskih baterija također mogu značajno smanjiti potrebu za daljnjim rudarenjem.
### Potreba za odgovornom politikom
Paltsev naglašava da uspjeh zelene energije prema neto nultim emisijama ovisi o politici i ekonomskim poticajima koje vlade mogu pružiti. Iako su koristi od čiste energije jasne, važno je ne zanemariti marginalizirane zajednice koje trpe posljedice njene proizvodnje.
S obzirom na to da emisije stakleničkih plinova ne dolaze samo iz energetskog sektora, već i iz poljoprivrede, krčenja šuma i drugih izvora, borba protiv klimatskih promjena zahtijeva sveobuhvatan pristup. Ako se smanje emisije iz obnovljivih izvora, ali se ne postigne nulta emisija globalno, temperature će i dalje rasti, što može dovesti do katastrofalnih klimatskih promjena.
### Zaključak
Iako čista energija nudi mogućnost smanjenja negativnih učinaka fosilnih goriva, važno je sagledati cijeli spektar utjecaja od proizvodnje do krajnje upotrebe. Važno je educirati javnost i donosioca odluka kako bismo ostvarili održivu budućnost koja će koristiti svima, a ne samo nekima.
