Miševi s dva oca stvoreni su pomoću CRISPR-a

Inovativno istraživanje: Miševi s dva oca

Zamislite svijet gdje bi se genetska struktura mogla mijenjati, a granice tradicionalne reprodukcije redefinirati? To nije više daleki san, već suvremenost zahvaljujući timu istraživača predvođenih Li-om, koji su nedavno ostvarili nevjerojatan napredak. Izradili su miševe koristeći DNK od dva muškarca. Ova intrigantna studija privukla je pažnju znanstvene zajednice i otvorila vrata brojnim pitanjima o utjecaju roditeljskih gena.

Pozadina istraživanja

Osnova ovog istraživanja počiva na ranijim eksperimentima Katsuhika Hayashija, koji je sada na Sveučilištu Osaka. Njegov tim je prije nekoliko godina demonstrirao mogućnost pretvaranja stanica uzetih iz repova odraslih muškaraca u nezrele jajne stanice. Ove jajne stanice mogle bi potom biti oplođene spermom, omogućujući stvaranje potencijalno zdravih embrija. Ova pionirska radnja ima značajnu važnost, jer je omogućila rođenje miševa koji su odrasli i imali svoje potomstvo, stvarajući tako nova znanstvena saznanja u području razvoja biologije.

Tehnički izazovi i rezultati

S druge strane, istraživanje tima pod vodstvom Li-a doživjelo je brojne izazove. Samo mali dio embrija preživio je proces, a od 164 tvorena embrija, na svijet je došlo samo sedam živih štenaca. Nažalost, ovi mališani nisu bili sasvim normalni. Rastući veći od prosječnih miševa, razvijali su organ koji su izgledali povećano i nisu mogli živjeti tako dugo kao njihovi vršnjaci. Uz to, pokazali su se i neplodnima, što dodatno naglašava izazove koje ova vrsta istraživanja nosi.

Etika u znanosti

Prema riječima Li-a, etička pitanja postaju sve važnija s obzirom na složenost istraživanja. Uzimanje ljudskih stanica ili embrija za ovakva istraživanja postavlja velika moralna i etička pitanja. "Uređivanje 20 utisnutih gena kod ljudi ne bi bilo prihvatljivo… stvaranje pojedinaca koji nisu mogli biti zdravi ili održivi jednostavno nije opcija", objašnjava Li. Upravo zbog toga znanstvenici postavljaju granice kada je u pitanju primjena ovih metoda na ljudske subjekte.

Pregled utiskivanja

Studija pruža dublji uvid u fenomen utiskivanja — proces gdje se geni od roditelja različito izražavaju ovisno o njihovom porijeklu. Sasaki navodi da istraživanja pokazuju kako su miševi s dvije majke često manji i žive duže, dok oni s dva oca rastu brže, a životni vijek im je kraći. Ove razlike sugeriraju da su geni povezani s očinstvom odgovorni za poticanje rasta, dok majčini geni mogu imati ograničavajuću ulogu. Ova otkrića otvaraju pitanja o tome kako roditeljski geni utječu na razvoj i preživljavanje.

Budućnost istraživanja

Unatoč izazovima i etičkim pitanjima, sigurnost i pouzdanost ovih metoda su ključni ciljevi za znanstvenike. Kako napomenuje Sasaki, razbijanje ljudskih gena moglo bi imati nepredviđene zdravstvene posljedice. Vjeruje se da su ljudski modeli još uvijek daleki, ali rezultati ovog istraživanja mogu pružiti vrijedne uvide u genetske mehanizme koji se obilato koriste u drugim vrstama.

Znanstveno uzbuđenje

U potpunosti je jasno da su Li i njegov tim na rubu otkrića koja bi mogla promijeniti naše razumijevanje genetike i reprodukcije. Uzbudljive performanse koje donose ove studije nude nove perspektive i potiču znanstvenike da nastave istraživati neistraženo područje genetskih inovacija. Kako se znanost nastavlja razvijati, tako će i naše razumijevanje prirodnih zakona koji upravljaju životom na poslu početi mijenjati temelje biologije.