Može li prehrana pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti?

Alzheimerova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji pogađa sve više ljudi današnjice. Prema procjenama, više od 7 milijuna Amerikanaca i milijuni drugih širom svijeta žive s ovom bolesti, koja se često povezuje s kognitivnim padom i smanjenjem kvalitete života. Dok su faktori poput genetike i starosti dobro poznati, sve više istraživanja ukazuje na to da dijeta može imati ključnu ulogu u razvoju bolesti, potencijalno olakšavajući ili pogoršavajući rizik od Alzheimerove. Ovaj članak istražuje najnovija saznanja o utjecaju prehrambenih izbora na Alzheimerovu bolest.

Uzroci Alzheimerove bolesti i uloga dijete

Tradicionalni uzroci Alzheimerove bolesti često su povezani s nakupljanjem proteina, poput amiloidne beta i tau, nad kojima pojedinci nemaju mnogo kontrole. Međutim, najnovija istraživanja dovode u pitanje ovaj jednodimenzionalni pristup. Kroz analizu istraživanja, postalo je jasno da upala, metabolički procesi i neuroplastičnost igraju ključne uloge u nastanku bolesti. Ove promjene u perspektivi ukazuju na to da naši svakodnevni izbori — osobito prehrana — mogu značajno utjecati na te procese. Podaci Nedavno objavljeno ukazuju na to da čak 40 posto slučajeva demencije može biti spriječeno, a s obzirom na razumijevanje utjecaja prehrane, taj bi postotak mogao rasti.

Optimalna dijeta za sprečavanje Alzheimerove bolesti

Kada govorimo o dijeti koja može pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti, evidence-based pristup otkriva jasnu sliku. Istraživanja naglašavaju važnost minimalno prerađene hrane, obogaćene zdravim mastima, vlaknima i biljnim hranjivim tvarima. Ova dijeta najčešće se opisuje kao “mediteranska”, ili nešto specifičnije, “DASH” dijeta s dodatnom fokusom na biljne izvore.

A 2024. metaanaliza koja je sagledala podatke više od 65,000 ljudi otkrila je da su oni koji se približavaju mediteranskoj dijeti imali 27 posto smanjen rizik od Alzheimerove bolesti. S druge strane, pregled studija iz 2023. godine pokazao je 17 posto smanjenje stope demencije među onima koji se pridržavaju prehrane “um”. Razmatrajući druge opcije, novo istraživanje sugerira da bi dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata, posebno keto dijeta, mogla imati koristi za one već pogođene Alzheimerovom demencijom.

Ključne namirnice i hranjive tvari u borbi protiv Alzheimerove bolesti

Polifenoli: Prirodni zaštitnici mozga

Polifenoli su prirodni antioksidansi koji se nalaze u biljnim namirnicama i igraju ključnu ulogu u zaštiti mozga. Istraživanja su pokazala da polifenoli djeluju na metaboličke, imunološke i neuroplastične puteve, pružajući potencijalne terapijske koristi. U recent study, opisano je da oni koji unose visoke količine polifenola imaju 20 posto manji rizik od kognitivnog pada.

Izvori polifenola uključuju šareno voće i povrće, kavu, čaj, crveno vino, a posebno i razne začine. U potezi prema zdravijem životu, trebali bismo prioritizirati minimalno prerađenu hranu koja je bogata ovim hranjivim tvarima.

Zdrave masti: Ključ kognitivne zaštite

Masti su često nepravedno demonizirane, ali one su zapravo važne za zdravlje mozga, naročito nezasićene masti poput omega-3 masnih kiselina. Istraživanje pokazuje da konzumacija masne ribe, ekstra djevičanskog maslinovog ulja i orašastih plodova može biti od pomoći.

A 2024. metaanaliza koja se bavila putem ribe naglasila je da su oni koji najviše konzumiraju ribu imali 18 posto niži rizik od kognitivnih oštećenja i 20 posto niži rizik od Alzheimerove bolesti. Slično tome, ono što čini maslinovo ulje posebno korisnim su njegova masnoća i polifenoli.

Ponekad su i orašasti plodovi u centru ovih istraživanja: veliki broj studija potvrđuje da njihovo konzumiranje može pomoći. Nova studija iz 2024. godine pronašla je da konzumiranje oraha značajno smanjuje rizik od demencije među starijom populacijom.