Utjecaj životnih navika i okolišnih čimbenika na rizik od raka
Karcinomi su kompleksna stanja koja se mogu razvijati zbog niza različitih čimbenika. Dok se često misli da su genetski faktori glavni uzročnici, većina karcinoma nije nasljedna. Tijekom nedavnog Svjetskog programa svijesti o raku, stručnjaci su istaknuli značaj uloge životnih navika kao što su prehrana, pušenje, konzumacija alkohola i infekcije u razvoju raka.
Uloga pušenja i e-cigareta
Onkolog B. Ravishankar naglasio je da je rak glave i vrata (HNC) izuzetno rasprostranjen u Indiji, gdje čini gotovo 30% svih slučajeva raka. Ovo je prvenstveno posljedica široke upotrebe duhana, posebno među muškarcima. Unatoč tradicionalnim duhanskim proizvodima u ruralnim regijama, u urbanim područjima raste trend korištenja e-cigareta. Oba ova faktora značajno povećavaju rizik od razvoja raka. Istovremeno, Ravishankar je naglasio važnost dobre oralne higijene i pravovremenog liječenja benignih oralnih lezija kao ključnih mjera prevencije.
Prehrambene navike i rak želuca
Drugi onkolog, N. Raghu Vamsi, istaknuo je kako se prehrambene navike mijenjaju kroz vrijeme, što doprinosi povećanju slučajeva raka želuca. Osobe koje usvoje dijetu u zapadnom stilu sve su više izložene riziku. Vamsi preporučuje uravnoteženu prehranu bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama kao način smanjenja rizika od ove bolesti.
Okolišni utjecaji na zdravlje
Onkolog Bala Staljin Chowdary informirao je publiku o trenutnom statusu slučajeva raka u Indiji i razinama dostupnog liječenja. Naglašena je potreba za većim osvješćivanjem o mogućnostima liječenja, koje se razlikuju ovisno o regiji.
Osim pojedinačnih navika, vremenom se i okolišni čimbenici, poput globalnog zagrijavanja, počinju odražavati na ljudsko zdravlje. Dean Gitam School of Science, KS Krishna, istaknuo je kako ove promjene mogu dovesti do pojave novih bolesti, što dodatno komplicira već postojeće zdravstvene izazove.
Ključni zaključci
Ovaj niz predavanja ukazuje na veoma važnu interakciju između životnih i okolišnih čimbenika te rizika od raka. U javnom zdravstvu potrebna je veća osviještenost o važnosti ne samo genetskih već i promjenjivih čimbenika koji mogu značajno utjecati na zdravlje pojedinca.
