Nacionalna granica zaostaje
U današnjem globalnom gospodarstvu, tema produktivnosti postaje sve relevantnija, osobito kada govorimo o razlici između najproduktivnijih tvrtki i nacionalnih granica. Iako se generalno može primijetiti usporavanje produktivnosti na globalnoj razini, najproduktivnije tvrtke, često nazivane „Globalna granica“, nastavljaju s brzim rastom. Ova pojava je posebno izražena u sektorima koji zahtijevaju visoku digitalnu intenzivnost, kao što su elektronika, farmaceutski proizvodi, istraživanje i razvoj, te usluge informacijske tehnologije.
Kada uspoređujemo globalnu i nacionalnu granicu, zanimljivo je primijetiti kako nacionalne tvrtke, osobito u regiji Istočne Azije i Pacifika (EAP), zaostaju za globalnim kolegicama. Dok se produktivnost globalne granice u digitalnim proizvodnim sektorima povećala za nevjerojatnih 76 posto između 2005. i 2015. godine, nacionalne pogranične tvrtke iz Indonezije, Malezije, Filipina i Vijetnama ostvarile su prosječan rast produktivnosti od samo 34 posto. Ova razlika ukazuje na značajan problem koji se mora adresirati kako bi se osigurala konkurentnost nacionalnih tvrtki na globalnoj razini.
Jedan od ključnih faktora koji pridonose ovoj razlici u produktivnosti je razlika u uporabi tehnologije. Jasan jaz u tehnološkom napretku između najsofisticiranijih svjetskih tvrtki i onih iz EAP regije postaje sve izraženiji. Dok globalne tvrtke primjenjuju najnovije tehnologije i inovacije, mnoge nacionalne granične tvrtke još uvijek se bore s osnovnim digitalnim alatima i sustavima. Ova tehnološka razlika dovodi do smanjenja konkurentnosti, što dodatno produbljuje proizvodni jaz.
Dodatno, potpora vlada i poslovne strategije također igraju ključnu ulogu u ovom procesu. Dok neke zemlje nude poticaje za razvoj tehnologija i inovacija, druge posvećuju manje pažnje ovom aspektu. U društvima gdje vlade aktivno potiču istraživanje i razvoj, tvrtke su sklonije usvajanju novih tehnologija i metodologija, što izravno utječe na povećanje produktivnosti.
U sektoru usluga informacijske tehnologije, gdje je digitalna transformacija najizraženija, vidljivi su znatno veći pomaci među globalnim tvrtkama. Iako nacionalne tvrtke pokušavaju uhvatiti korak, većina ih se susreće s brojnim izazovima, uključujući nedostatak vještina i resursa potrebnih za implementaciju naprednih rješenja. Ova situacija dodatno ističe potrebu za jačanjem obrazovnih sustava i profesionalnog usavršavanja kako bi se radna snaga pripremila za zahtjeve modernog tržišta.
U konačnici, razlike u produktivnosti između globalne i nacionalne granice ne samo da utječu na gospodarski razvoj regije, već i na socijalne aspekte života. Kao što se produktivnost povećava, tako se smanjuju mogućnosti zapošljavanja, plaće i životni standardi u zemljama koje ne mogu pratiti globalne trendove. Stoga je važno osigurati potporu za sve metode koje mogu pomoći u zatvaranju ovog jaza kako bi se osigurala svijetla budućnost za nacionalne tvrtke i njihov konkretan doprinos društvu.
