Rot mozga, deoscrolling, digitalna demencija, ADHD izazvan Internetom, sindrom fantomske vibracije – to su riječi koje se često koriste kada raspravljamo o utjecaju tehnologije na mentalno zdravlje. U ovom članku istražujemo kako suvremeni digitalni život i sveprisutni ekrani oblikuju naše emocionalno blagostanje. Stanje izvještaja o emocionalnom blagostanju 2024. također pruža ključne uvide o mentalnom zdravlju populacije, temeljenih na opsežnim istraživanjima o savjetovanju i procjenama emocionalne dobrobiti.
Neravnoteža digitalnog života
Prema najnovijim podacima, samo 3% pojedinaca uživa u zdravoj ravnoteži digitalnog života. U kontrastu, zapanjujućih 50% ljudi spada u kategoriju ‘siromašne’, gdje se bore da odvoje od svojih uređaja. Još 10% je označeno kao ‘neadekvatna’, što ukazuje na opasnost prekomjernog korištenja tehnologije. Ovaj disbalans može izazvati brojne mentalne zdravstvene probleme, uključujući anksioznost, depresiju i stres.
Porast svijesti o mentalnom zdravlju
Izvještaj također otkriva 15% porast u broju savjetovanja vezanih za mentalno zdravlje. Anksioznost, depresija i stres na radnom mjestu pojavljuju se kao vodeći uzroci ove promjene. Zanimljivo je da 23% zaposlenih koji traže pomoć za poslovna pitanja, navodi loše odnose s kolegama kao ključni stresor. Ovo naglašava potrebu za radnim okruženjima koja njeguju zdravu komunikaciju i psihologiju sigurnosti.
Više muškaraca koji traže savjetovanje
Iako su žene tradicionalno otvorenije za traženje emocionalne podrške, najnoviji trendovi pokazuju da se povećava broj muškaraca koji koriste savjetodavne usluge. Prema podacima, muškarci čine 70% sudionika financijskih savjetovanja i 60% onih koji traže podršku u vezi. Ova promjena može ukazivati na pomak u razmišljanju o mentalnom zdravlju među muškarcima koji počinju shvaćati važnost emocionalne podrške bez straha od stigmatizacije.
Pitanja mentalnog zdravlja češća su među mladima
U mlađim dobnim skupinama, zabrinutost za mentalno zdravlje postaje sve prisutnija. Istraživanja su pokazala da tjeskoba i depresija najviše pogađaju osobe mlađe od 30 godina. Uvjeti kao što su promjene na radnom mjestu i izazovi u međuljudskim odnosima doprinose visokoj razini stresa. Alarmantno, 92% osoba mlađih od 25 godina pokazuje simptome anksioznosti, dok 91% osjeća znakove depresije.
Rizici samoubojstva su u porastu
Iako su neki nalazi pozitivni, izvješće također otkriva porast slučajeva samoubojstva i emocionalnih problema, s povećanjem od 17% u odnosu na prethodnu godinu. Gotovo polovica onih koji su tražili savjetovanje suočili su se s ozbiljnim emocionalnim izazovima koji ističu hitnu potrebu za pristupačnim i kvalitetnim resursima mentalnog zdravlja te proaktivnim intervencijama. Iako je svijest o mentalnom zdravlju u porastu, brojni izazovi ostaju i zahtijevaju našu pažnju.
Ugađati