Tehnologija u službi imigracijskih politika: Praćenje i deportacije pod Trumpovom administracijom

U uvodnim fazama mandata Donalda Trumpa, njegovo administrativno usmjerenje na masovne deportacije imigranata nije se ostvarivalo samo putem zakonskih mjera, već i kroz korištenje sofisticirane tehnologije. Imigracija i carinsko provođenje (ICE) i Usluge građana i imigracije uložili su značajna sredstva, skoro 7,8 milijardi USD, na tehnologije koje omogućuju praćenje i istraživanje stranaca u Sjedinjenim Američkim Državama.

Širok spektar tehnoloških sredstava

Većina ovih investicija potrošena je na alate koji uključuju biometrijsko praćenje, kao što su prepoznavanje lica, analiza glasa i skeniranje otisaka prstiju. Tim tehnologijama, uz praćenje lokacije putem specijaliziranog softvera i GPS oznaka, omogućava se iscrpno prikupljanje informacija o imigrantima. Odjel za domovinsku sigurnost nudi široku paletu AI tehnologija koje se koriste za analizu podataka, sugerirajući da se informacije iz različitih izvora, uključujući e-mailove i društvene mreže, koriste u svrhu procjene i profiliranja.

Ciljane grupe imigranata

Marina Shepelsky, imigracijska odvjetnica, ističe da su tijekom Trumpovih akcija posebno ciljane četiri skupine imigranata: oni s kaznenim presudama, osobe koje su zadržane zbog proceduralnih razloga, te oni bez zakonskog statusa. Osobe koje su u SAD-u nezakonito, bez vize ili s istekom vize, suočavaju se s najvećim rizikom. Shepelsky naglašava da je prevencija deportacije za te grupe postala prioritet, što dodatno otežava situaciju onima koji su već ranjivi.

Algoritmi i prediktivna tehnologija

Korištenje algoritama i strojnog učenja, koji su sastavni dio tehnologija prikupljanja podataka, dopušta vlastima da analiziraju imigracijske evidencije te unakrsno referenciraju podatke iz različitih izvora. Ovo uključuje ne samo imigracijski status, već i kriminalnu prošlost i povijest usklađenosti. Cijenjen je posebno alat poznat kao "ocjena uragana", koji dodjeljuje rang osobama na temelju njihove vjerojatnosti da će se povući iz imigracijskog postupka.

Problematika etičkog profiliranja

U kontekstu sveprisutnog korištenja tehnologije, etička pitanja postaju neizbježna. Shepelsky upozorava na mogućnost sistemskih pristranosti u algoritmima koji mogu dovesti do rasnog profiliranja. Profesor Peter Salib iz Houston Law Center-a dodaje kako AI može optimizirati procese, ali naglašava da intencije korištenja tehnologije značajno variraju među različitim administracijama.

Uloga tehnologije u migracijama

Iako tehnologija pruža određene prednosti, kao što su brže obrade zahtjeva za vize i detekcija lažnih dokumenata, tu su i potencijalne opasnosti. Salib ističe da je važno shvatiti da etička briga leži u prilagodbi tehnologije za svrhe politike, a ne u tehnologiji samo po sebi. U sadašnjem vremenu, tehnologija koja je dostupna omogućava vlastima da provode svoje politike na način koji može imati dugotrajne posljedice za imigrante.

Zaključak

Unatoč kontroverzama i etičkim dilemama, jasno je da tehnologija igra ključnu ulogu u oblikovanju imigracijskih politika. Kako administracije nastavljaju implementirati različite pristupe, izazovi povezni s privatnošću, pravima i etikom bit će sve prisutniji. Politike koje se primjenjuju reflektiraju ne samo tehnološke mogućnosti, već i širi društveni kontekst u kojem se te politike razvijaju.