Umjetna inteligencija: Uloga, izazovi i utjecaj na našu budućnost
Umjetna inteligencija (AI) sve više postaje dio svakodnevnog života u proteklom desetljeću. Koristi se za sve, od personalizacije feedova na društvenim mrežama do napajanja medicinskih proboja. No, s razvojem AI-a, raste i zabrinutost zbog njegove potencijalne zlouporabe, etičkih dilema i utjecaja na okoliš.
Što je AI i za što se koristi?
AI omogućava računalima da uče i rješavaju probleme na načine koji se mogu činiti ljudskim. Iako računala ne mogu razmišljati ili suosjećati, znanstvenici su razvili sustave sposobne obavljati zadatke koji obično zahtijevaju ljudsku inteligenciju. Ovi AI programi mogu obraditi velike količine podataka, identificirati obrasce i slijediti detaljne upute.
AI se koristi u različitim kontekstima, uključujući:
- Preporuke proizvoda: Na primjer, internetski trgovci koriste AI za analizu prethodnih kupovina kako bi predložili slične proizvode kupcima.
- Virtualni asistenti: Alati poput Appleove Siri i Amazonove Alexa koriste AI za razumijevanje glasovnih naredbi i obavljanje zadataka.
- Sustavi samostalne vožnje: AI se koristi za razvoj tehnologija koje omogućuju automobilima da se kreću bez ljudske intervencije.
- Zdravstvo: AI pomaže u otkrivanju karcinoma i ubrzava dijagnostiku analizom medicinskih slika.
Generativni AI programi: ChatGPT, DeepSeek i MidJourney
Generativni AI se koristi za stvaranje novog sadržaja koji izgleda kao da ga je stvorio čovjek. Ovi sustavi uče iz ogromnih količina postojećih podataka, uključujući tekst i slike. Primjeri uključuju:
- ChatGPT i DeepSeek: Chatbotovi koji mogu voditi razgovore s korisnicima i pružati informacije.
- MidJourney: Alat koji stvara slike prema jednostavnim tekstualnim uputama.
Generativni AI može se koristiti i za izradu visoko kvalitetnih videozapisa i glazbe, često imitujući stil poznatih umjetnika i ostavljajući obožavatelje u nedoumici o njihovoj autentičnosti.
Zašto je AI kontroverzan?
Unatoč potencijalu AI-a, mnogi se stručnjaci zabrinjavaju zbog brzog razvoja ove tehnologije. Internacionalni monetarni fond (MMF) upozorava da bi AI mogao utjecati na gotovo 40% radnih mjesta i pogoršati financijsku nejednakost. Dodatno, poznati računalni znanstvenik Geoffrey Hinton izražava zabrinutost da moćni AI sustavi mogu postati prijetnja ljudskom opstanku.
Kritičari također ističu da AI može reproducirati pristrane informacije, što dovodi do diskriminacije određenih društvenih skupina. Podaci korišteni za obuku AI često dolaze iz javnih izvora, poput društvenih mreža, koji mogu sadržavati predrasude.
Utjecaj AI na okoliš
Iako se većina ljudi fokusira na koristi AI-a, pitanja o njegovom utjecaju na okoliš postaju sve važnija. Neki istraživači procjenjuju da bi industrija AI mogla uskoro konzumirati količine energije jednake onima koje koristi cijela Nizozemska. Stvaranje računalnih čipova za AI zahtijeva velike količine resursa, uključujući vodu, dok se povećava i broj podatkovnih centara koji koriste značajne količine energije za rad i hlađenje.
Dok neki tehnološki divovi pokušavaju investirati u održivije metode i smanjenje potrošnje vode, postoje zabrinutosti da bi AI mogao pogoršati probleme vezane uz zalihe pitke vode.
Pravni okvir za AI
Regulacije u vezi s AI-jem već se uvode na raznim razinama. Na primjer, Europska unija usvojila je Zakon o umjetnoj inteligenciji, koji postavlja kontrolu na sustave visokog rizika. U Kini, programeri AI moraju osigurati zaštitu podataka i transparentnost, dok se u Velikoj Britaniji planira temeljit pristup testiranju i razumijevanju AI-a prije nego što se propišu rigorozne regulative.
Međunarodna suradnja također je u porastu, dok više zemalja nastoji razviti "robusne" metode testiranja AI modela. No, unatoč ovim naporima, još uvijek ne postoji široko prihvaćena međunarodna regulativa za razvoj i implementaciju AI tehnologija.
