
Neka stanja mogu utjecati na cijeli životni stil pacijenta – jer mogu utjecati čak i na njihove dnevne aktivnosti poput hodanja ili pisanja. Parkinsonova bolest je jedno takvo stanje. Život s ovim stanjem veliki je izazov. Što ako vam kažemo da zdrave promjene načina života mogu usporiti napredovanje Parkinsonove bolesti kod pacijenata? Da, dobro ste pročitali. Ovaj Svjetski dan poremećaja kretanja tu smo da odgovorimo na sve vaše upite na ovu temu.
Kako bismo bolje razumjeli ovu temu, obratili smo se dr. Nehi Pandita, savjetniku za neurologiju u Fortis Noida. Pročitajte unaprijed da biste saznali sve o tome.
Uzroci i simptomi Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest je stanje u kojem određeni dio vašeg mozak kvari se, uzrokujući progresivne simptome. Utječe na kontrolu mišića, ravnotežu i kretanje, a također može rezultirati nizom drugih učinaka na vaša osjetila, kao što su sposobnost razmišljanja i mentalno zdravlje.
Dr. Pandita objašnjava: “Parkinsonova bolest uključuje progresivnu smrt moždanih stanica koje proizvode dopamin, a to može biti uzrokovano starenjem, genima ili izloženošću okolišu.” Simptomi uključuju: drhtanje, ukočenost, sporost pokreta, probleme s ravnotežom, smanjeni izraz lica, tihi govor i pisanje manjih slova. Također postoje nemotorički simptomi poput problema sa spavanjem, zatvora, depresije i promjena u spoznaji.
S tim u vezi, pogledajmo pobliže njegove simptome.
Simptomi povezani s motorikom:
- Usporeni pokreti (bradikinezija): Ovaj simptom se opisuje kao slabost mišića, uzrokovana problemima s kontrolom mišića, bez stvarnog gubitka snage.
- Tremor: Ritmično podrhtavanje mišića, čak i kada nisu u upotrebi, javlja se u oko 80% slučajeva Parkinsonove bolesti.
- Rigidnost ili ukočenost: Krutost pri pomicanju dijela tijela, što se često manifestira kao ukočen hod.
- Nestabilno držanje ili hodanje: Usporeni pokreti i ukočenost uzrokuju pogrbljen stav, što postaje izraženije kako bolest napreduje.
Dodatni motorički simptomi mogu uključivati:
- Trepće rjeđe nego normalno.
- Zgrčen ili sitan rukopis.
- Slinavost.
- Izraz lica poput maske.
- Poteškoće s gutanjem (disfagija).
- Neuobičajeno tihi glas (hipofonija).
Nemotorički simptomi:
- Simptomi autonomnog živčanog sustava, kao što su ortostatska hipotenzija, zatvor i gastrointestinalni problemi, urinarna inkontinencija i seksualne disfunkcije.
- Depresija.
- Gubitak osjeta mirisa (anozmija).
- Problemi sa spavanjem.
- Poteškoće s razmišljanjem i fokusiranjem (demencija).
Mogu li promjene načina života usporiti napredovanje Parkinsonove bolesti?
Sada, pozabavimo se glavnim pitanjem – mogu li promjene načina života zapravo usporiti napredovanje Parkinsonove bolesti? Naš stručnjak odgovara na to.
„Ovo ne znači da promjena načina života može zaustaviti napredovanje bolesti, ali može pružiti simptomatsko poboljšanje kroz usporavanje funkcionalnog pada. Redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, mentalna stimulacija i smanjenje stresa povezani su s održavanjem zdravlja mozga i poboljšanjem motoričke funkcije. Ovi pristupi mogu povećati otpornost i produžiti neovisnost. Iako nisu lijek, takve mjere dugoročno mogu osigurati bolje zdravstvene ishode kada se kombiniraju s lijekovima,” objašnjava dr. Pandita.
S tim u vezi, stručnjak navodi neke trikove vezane uz stil života koji se preporučuju pacijentima s Parkinsonovom bolešću:
- Redovite aerobne vježbe, vježbe ravnoteže i snage.
- Prehrana bogata vlaknima i antioksidansima.
- Ostati društveno aktivan.
- Vježbe svjesnosti za smanjenje stresa, kao i joga ili druge tehnike opuštanja.
- Poboljšanje sna.
- Mentalno ostati aktivan.
“Takva ponašanja podržavaju pokretljivost, raspoloženje i opće zdravlje te mogu poboljšati dugoročnu kvalitetu života”, dijeli dr. Pandita.
Može li tjelovježba zaustaviti napredovanje Parkinsonove bolesti?
Tjelovježba je poznata kao korisna za sve, no istraživanja pokazuju da bi mogla biti posebno korisna za osobe s Parkinsonovom bolesti. Nedavna studija pratila je 237 pacijenata tijekom pet godina i pokazala da su oni s ranim stadijem Parkinsonove bolesti koji su bili aktivniji imali bolje tjelesne rezultate od pacijenata koji su bili manje aktivni. Visoke razine tjelesne aktivnosti snažno su povezane s boljim funkcioniranjem u svakodnevnim životnim aktivnostima poput brzine kognitivne obrade, stabilnosti držanja, ravnoteže i hod.
Dr. Pandita objašnjava: “Iako vježbanje ne zaustavlja napredovanje Parkinsonove bolesti, postoje temeljiti dokazi koji podupiru to da značajno usporava pogoršanje simptoma. Aerobni trening, trening snage i ravnoteže poboljšavaju neuroplastičnost, kretanje i smanjuju rizik od pada. Mnogi programi vježbanja visokog intenziteta imaju klinički značajne prednosti. Dosljednost je ključna, a vježbanje je jedna od najučinkovitijih terapija bez lijekova.”
Može li neaktivnost pogoršati Parkinsonovu bolest?
Neaktivnost može pogoršati simptome Parkinsonove bolesti kod pacijenata. “Da, neaktivnost može pogoršati simptome Parkinsonove bolesti. Ograničena pokretljivost uzrokuje generaliziranu slabost mišića, ukočenost, neravnotežu i povećane poteškoće u aktivnostima svakodnevnog života,” zaključuje dr. Pandita.
Prema Zakladi za Parkinsonovu bolest, evo nekih od preporučenih aktivnosti za pacijente s Parkinsonovom bolešću:
- Aerobna aktivnost, npr. hodanje, biciklizam ili plivanje, s ciljem od 30 minuta dnevno, najmanje tri puta tjedno.
- Trening snage, koristeći ručne utege, strojeve za utege ili trake otpora, po 30 minuta, dva ili tri puta tjedno.
- Aktivnosti balansiranja i agilnosti kao što su joga, tai chi ili boks, barem dva ili tri puta tjedno.
- Aktivnosti istezanja, poput dinamičkog istezanja ili dubokog disanja, barem dva ili tri dana u tjednu.
Posljednja riječ
Promjena načina života ne može zaustaviti napredovanje Parkinsonove bolesti; ali može pružiti simptomatsko poboljšanje kroz usporavanje funkcionalnog pada. Redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, mentalna stimulacija i smanjenje stresa – sve su to povezane s održavanjem zdravlja mozga i poboljšanjem motoričkih funkcija.
FAQ
-
Koje promjene načina života se preporučuju za Parkinsonovu bolest?
Promjene poput pravilne prehrane, redovitog vježbanja i smanjenja stresa mogu pomoći kod Parkinsonove bolesti.
-
Koliko je potrebno da Parkinsonova bolest napreduje?
Napredovanje Parkinsonove bolesti je vrlo varijabilno, od nekoliko godina do nekoliko desetljeća.
-
Možete li usporiti napredovanje Parkinsonove bolesti?
Vjeruje se da kretanje, posebno vježbe koje potiču ravnotežu i recipročke obrasce, usporava napredovanje bolesti.
Pročitajte dalje
Znanstvenici su pronašli način da ponište oštećenje bubrega – stručnjak dekodira što to znači
Kako održavamo ovaj članak ažurnim:
Surađujemo s liječnicima i pratimo najnovija istraživanja o zdravlju i dobrobiti. Kada se pojavi novo otkriće ili korisna informacija, redovno ažuriramo naše članke kako bi bili točni i korisni.
Trenutna verzija
-
28. studenog 2025. 15:11 IST
Objavio: Shruti Das
