Uloga tjelesne aktivnosti u smanjenju rizika od demencije
Povećanje broja oboljelih od demencije
Prema podacima iz 2020. godine, više od 55 milijuna ljudi u svijetu živi s demencijom, a taj broj se očekuje da će doseći 78 milijuna do 2030. godine. Demencija predstavlja veliki javnozdravstveni izazov koji utječe na brojne aspekte životnog kvaliteta i zdravstvenog sustava. S obzirom na tu zabrinjavajuću statistiku, istraživači traže rješenja kako bi se smanjio rizik od ovog oboljenja.
Zdrav način života kao prevencija
Prošla istraživanja sugeriraju da postoje načini života koji mogu smanjiti rizik od demencije. Jedna od najvažnijih strategija je tjelesna aktivnost. Nova istraživanja pokazuju da ljudi koji su više aktivni u srednjoj i kasnoj životnoj dobi imaju manji rizik od demencije svih uzroka, uključujući Alzheimerovu bolest. Ove spoznaje temelje se na dugotrajnom istraživanju koje je objavljeno u uglednom časopisu JAMA.
O istraživanju
Istraživanje se temelji na podacima iz Framingham Heart Study, koje je započeto 1948. godine. Ovo istraživanje uključuje medicinske podatke od oko 4300 sudionika, a trajalo je od 1971. do 1975. godine. Sudionici su bili podijeljeni u tri različite životne faze:
- Rani odrasli život (26-44 godine)
- Srednji dijelovi života (45-64 godine)
- Kasna životna dob (65-88 godina)
Glavni cilj bio je utvrditi kada tjelesna aktivnost najviše utječe na rizik od demencije, što može pomoći u razvoju strategija prevencije.
Ključni nalazi
Na kraju studije, istraživači su otkrili da su sudionici koji su bili fizički aktivniji u srednjoj i kasnoj dobi imali niži rizik od demencije i Alzheimerove bolesti. Ovo otkriće naglašava važnost tjelesne aktivnosti kao ključnog faktora u prevenciji neurodegenerativnih bolesti.
Phillip H. Hwang, glavni autor studije, ističe da tjelesna aktivnost može imati višestruke učinke na neurodegenerativne procese. S obzirom na to, važno je zapitati se možemo li i kako iskoristiti tjelesnu aktivnost kao alat za smanjenje rizika od demencije čak i u starijoj dobi.
Aktivnost u kasnoj životnoj dobi
Jedno od važnih otkrića ove studije jest i to da povećana tjelesna aktivnost u kasnoj životnoj dobi može imati iste, ako ne i veće, koristi u smanjenju rizika od demencije kao i aktivnost u srednjim godinama. To postavlja pitanje da li je prekasno za promjene u načinu života, kada je riječ o starijim osobama.
Bez povezanosti s ranom aktivnošću
Međutim, zanimljivo je napomenuti da istraživanje nije pronašlo povezanost između tjelesne aktivnosti u ranoj odrasloj dobi i rizika od demencije kasnije u životu. Mogući razlozi uključuju nedostatak statističke snage zbog malog broja slučajeva incidentne demencije tijekom promatranja.
Zdravstvene koristi tjelesne aktivnosti
Stručnjaci poput Clifforda Segila, neurologa, naglašavaju da tjelesna aktivnost u svim fazama života donosi mnoge zdravstvene prednosti. Osim što smanjuje rizik od demencije, vježbanje pomaže u održavanju zdravlja srca i prevenciji kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, koji su također rizični faktori za demenciju.
Zaključak
Promicanje tjelesne aktivnosti kao dijela svakodnevnog života može biti ključna strategija u borbi protiv demencije. Ulaganje u fizičku aktivnost tijekom svih životnih faza može značajno doprinijeti smanjenju rizika od ovog ozbiljnog zdravstvenog problema, te potaknuti zdrave životne navike koje će trajati cijelog života.
