Nova studija otkrila je dob kada počnete osjećati učinke pušenja, pijenja i ne vježbanja
Nova studija koja je pratila ljude tijekom više od 30 godina donosi važne informacije o tome kada se počinju manifestirati učinci nezdravih životnih navika poput pušenja, pijenja alkohola i nedostatka tjelesne aktivnosti. Rezultati istraživanja sugeriraju da promjene u tim ponašanjima mogu imati dugoročne zdravstvene posljedice.
Istraživanje je pokazalo da učinci pušenja, prekomjernog pijenja i nedostatka vježbanja postaju vidljivi već u dobi od 36 godina. Znanstvenici ističu kako ranije prestajanje s ovim ponašanjima može značajno smanjiti rizik od bolesti u kasnijim godinama života.
Ovi nalazi potvrđuju izreku da naš životni stil izravno utječe na naše zdravlje i rizik od ranije smrti, što je dobro poznato teorijsko načelo. Pušenje je već dugo vremena prepoznato kao glavni uzrok raznih oblika raka, kao i srčanih i respiratornih bolesti.
Dr. Tiia Kekalainen, jedna od vodećih autorica studije, istaknula je: “Nezaražljive bolesti, kao što su srčane bolesti i rak, uzrokuju gotovo tri četvrtine smrti širom svijeta. Međutim, svaki pojedinac može promjenom životnog stila smanjiti rizik od razvoja ovih bolesti.” Ovaj apel ističe važnost proaktivnog pristupa zdravlju.
Studija je obuhvatila analizu 326 sudionika u više vremenskih točaka: kada su imali 27, 36, 42, 50 i 61 godinu. Tijekom istraživanja, sudionici su potpuno ocjenjivali svoje fizičko i mentalno zdravlje, uzimajući u obzir varijable poput krvnog tlaka, razine šećera u krvi, kolesterola i drugih masti u krvi.
U svojoj analizi, istraživači su promatrali tri rizika: pušenje, konzumaciju alkohola i neaktivnost. Rezultati su pokazali da su sudionici s ovim ponašanjima imali znatno lošije mentalno i fizičko zdravlje. Dugoročne posljedice ovih rizičnih ponašanja bile su izraženije kod onih koji su ih kontinuirano prakticirali.
Prema studiji, kumulativni učinci rizičnih ponašanja očiti su već u srednjoj dobi. Sudionici koji su se izlagali pušenju, alkoholu i nisku razinu tjelesne aktivnosti pokazali su povećane simptome depresije i pogoršanje psihološkog blagostanja. Ovo je značajna informacija koja potiče na jači fokus na zdravlje i promjene životnog stila u ranijim godinama.
Osim toga, rezultati također pokazuju kako se negativni učinci nezdravih navika nagomilavaju tijekom vremena, a proaktivno preuzimanje kontrole nad vlastitim zdravljem može rezultirati pozitivnim promjenama čak i u starijoj dobi. S obzirom na ove nalaze, važno je naglasiti da nikada nije kasno za usvajanje zdravijih životnih navika koje će povoljno utjecati na buduće zdravlje i kvalitetu života.
Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Anali medicine, predstavlja značajan korak prema razumijevanju povezanosti između životnih navika i zdravlja, posebno u kontekstu sprečavanja dugotrajnih zdravstvenih problema.
