Uvod u inovativni projekt "Oživljavanje"
U Umjetničkoj galeriji zapadne Australije, u Perthu, odvija se fascinantan eksperimentalni projekt pod nazivom "Oživljavanje". Ova izložba, koja će trajati do 3. kolovoza 2025. godine, predstavlja jedinstveni spoj umjetnosti i znanosti, koristeći krvne stanice američkog skladatelja Alvina Luciera, koji je preminuo 2021. godine. Tim umjetnika i znanstvenika stvorio je laboratorijski "mini-mozak" koji generira glazbu na temelju Lucierovih bioloških podataka.
Alvin Lucier: Pionir u spajanju zvuka i neuroznanosti
Alvin Lucier bio je istaknuti skladatelj poznat po inovativnom pristupu stvaranju zvuka. Njegovo najpoznatije djelo iz 1965. godine, "Glazba za solo izvođača", učinilo ga je prvim skladateljem koji je iskoristio moždane valove kao sredstvo za stvaranje glazbe. Lucierov rad postavio je temelje za istraživanje na križanju umjetnosti i znanosti, što je i cilj trenutnog projekta "Oživljavanje".
Suradnja s Lucierovim nasljednicima
Tim koji stoji iza ovog projekta započeo je suradnju s Lucierom 2018. godine, a on je pristao donirati svoju krv 2020. godine, u trenutku kada se suočavao s Parkinsonovom bolešću. Umjetnici Guy Ben-Ary, Matt Gingold i Nathan Thompson, zajedno s neuroznanstvenikom Stuartom Hodgettsom, svakih su 14 dana održavali sastanke s Lucierom putem Zooma kako bi ga obavijestili o napretku projekta.
Proces stvaranja "mini-mozaka"
Kao ključni dio projekta, tim je izveo napredne biomedicinske postupke kako bi reprogramirao Lucierove bijele krvne stanice u matične stanice. Ove matične stanice pretvorene su u 3D stanične strukture poznate kao cerebralni organoidi, koji imitiraju ljudsku moždanu aktivnost. Ovi organoidi zatim su integrirani u skulpturu koja sadrži 20 mesinganih ploča povezanih s "vitro mozgom", stvarajući interaktivnu zvučnu instalaciju.
Značaj i funkcioniranje instalacije
Instalacija generira glazbu stvarajući signale iz organoida koji se šalju kroz pretvarače i aktuatorske mehanizme. Ovi sustavi vibriraju i odaju zvukove, stvarajući "složene, održive rezonanse" koje ispunjavaju prostor. Na taj način, konkretni zvučni trenuci provučeni su kroz iskustvo umjetnosti i znanosti, otvarajući nova pitanja o prirodi stvaranja umjetnosti.
Glazba kao dijalog između organoida i okoline
Zanimljivo je napomenuti da organoidi ne samo da proizvode zvukove, već također reagiraju na ambijentalne tonove iz galerije. Mikrofoni snimaju zvukove i ljudske glasove u prostoru, koji se potom pretvaraju u električne impulse i vraćaju natrag u "mini-mozak". Time se stvara dijalog između umjetničke instalacije i onoga što se događa unutar galerije.
Etika i kreativnost u umjetnosti
Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja kroz ovaj projekt su etičke dimenzije autorstva i umjetničke kreativnosti. Hoće li organoidi razvijati svoju kreativnost ili se mijenjati s vremenom? Nathan Thompson, jedan od članova tima, ističe važnost otvaranja ovakvih razgovora: "Može li kreativnost postojati izvan ljudskog tijela? A je li to čak i etično?" Ova izložba, kroz svoju inovativnu prirodu, poziva posjetitelje da razmišljaju o ljudskoj kreativnosti i ulozi tehnologije u budućnosti umjetničkog stvaranja.
Zaključak: Umjetnost budućnosti
Projekti poput "Oživljavanje" pomiču granice onoga što smatramo umjetnošću i znanošću. Oni nas potiču na razmatranje toga kako možemo razumjeti kreativnost, umjetnost i naš odnos s tehnologijom. Na taj način, ovi dijalozi idu dalje od klasičnih shvaćanja i otvaraju vrata novim interpretacijama umjetničkog izraza u budućnosti.
