Orah i rizik od demencije: Uloga prehrane u očuvanju mozga
Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Geroznanost, postoji značajan odnos između konzumacije orašastih plodova i rizika od razvoja demencije. Istraživanje, koje uključuje podatke više od 50.000 odraslih, ukazuje da su oni koji su redovito konzumirali nesoljene orahe imali 12% niži rizik od demencije u usporedbi s onima koji ih nisu jeli.
Istraživanje: Kako je sve počelo
Istraživači su analizirali podatke iz britanske Biobank, koja sadrži obilje zdravstvenih informacija. Odabrano je 50.386 sudionika u dobi između 40 i 70 godina. Kako bi osigurali tačnost rezultata, isključeni su svi pojedinci koji su već bili dijagnosticirani demencijom na početku studije. Ova metoda omogućila je istraživačima da dobiju jasnu sliku o povezanosti između prehrambenih navika i razvoja demencije.
Metodologija: Kako su sudionici bili grupisani
Sudionici su podijeljeni u dvije glavne skupine: one koji su jeli orahe svakodnevno i one koji nisu konzumirali orahe. Dodatno, istraživači su razdvojili grupu koja je konzumirala orahe u tri podgrupe: bez orašastih plodova, do jedne šake dnevno i više od jedne šake. Ova stratifikacija omogućila je istraživačima da analiziraju kako različite razine unosa orašastih plodova utiču na rizik od demencije.
Rezultati: Zanimljive statistike
Na kraju studije, 1.422 sudionika, što predstavlja 2,8%, dijagnosticirano je s demencijom. Rezultati su pokazali da su pojedinci koji su svakodnevno konzumirali orahe imali 12% niži rizik od razvoja demencije u odnosu na one koji ih nisu jeli. Ovaj zaštitni učinak bio je posebno izražen kod onih koji su konzumirali do jedne šake nesoljenih orašastih plodova, poput badema ili indijskih oraščića. Međutim, zanimljivo je da su veće količine, preko jedne šake dnevno, pokazale ograničene ili nikakve dodatne koristi.
Ko su korisnici? Podskupine sa smanjenim rizikom
Studija je otkrila da je učinak zaštite od demencije posebno jak u određenim podskupinama. Žene, starije odrasle osobe, nepušači, kao i oni s održivim životnim navikama — uključujući umjeren unos alkohola, redovito vježbanje i dobre obrasce spavanja — imali su izraženiji učinak smanjenja rizika. Ovi nalazi sugeriraju da stilske promjene ne samo da mogu igrati ključnu ulogu u prevenciji demencije, već i da su određeni demografski faktori relevantni za rezultate.
Demencija: Rastući globalni izazov
Demencija predstavlja sve veći globalni zdravstveni izazov. Prema izvješću iz 2024. godine, koje je naručilo Alzheimerovo društvo, oko milijun ljudi u Velikoj Britaniji ima neki oblik demencije. Globalno, oko 55 milijuna ljudi živi s ovom bolešću, a taj broj se predviđa da će porasti na 139 milijuna do 2050. godine. Ove statistike ističu koliko je važno razvijati preventivne mjere, a prehrana igra značajnu ulogu u tom procesu.
Prehrana i zdravlje mozga
Ova studija dodaje rastućem skupu dokaza o važnosti prehrane za smanjenje rizika od kognitivnog pada. Uključivanje orašastih plodova, poput oraha, u svakodnevnu prehranu može biti jedan od jednostavnih koraka ka očuvanju dugoročnog zdravlja mozga. Međutim, važno je napomenuti da se rezultati temelje na podacima koji su samoprocenjivani, što može izazvati određene netočnosti. Unatoč tome, nalazi sugeriraju da je dodavanje samo jedne šake orašastih plodova dnevno jednostavan koncept s potencijalnim implikacijama za prevenciju demencije.
