Stalni stolovi: Mogućnosti i rizici za zdravlje
Uvod u fenomen stalnih stolova
U posljednjih nekoliko godina, stalni stolovi postali su pravi hit među onima koji rade od kuće ili provode veći dio dana za računalom. Popularnost ovih stolova povećala se zbog sve veće svijesti o štetnim učincima dugotrajnog sjedenja. Mnogi smatraju da će rad na stojanju smanjiti vrijeme provedeno u sjedilačkom položaju, a time i povećati razinu energije i poboljšati opće zdravstveno stanje.
Rezultati nedavne studije
Međutim, nedavna istraživanja sa Sveučilišta u Sydneyu ukazuju na to da koristi od stalnih stolova možda nisu onakve kakve smo očekivali. Dr. Matthew Ahmadi, vođa studije, ističe da stajanje samo po sebi ne rješava probleme s kardiovaskularnim zdravljem koji dolaze s predugim sjedenjem. Zapravo, ako osobama koje rade na stojanju nedostaje fizičkih aktivnosti, dugotrajno stajanje može uzrokovati nove zdravstvene probleme, uključujući poteškoće s cirkulacijom.
Zdravstveni rizici stajanja
Studija, koja je obuhvatila više od 83.000 sudionika, otkrila je da je sjedenje više od 12 sati dnevno povezano s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Također, oni koji su provodili više od 10 sati sjedeći svaki dan bilježili su povećanje rizika od zdravstvenih problema sa svakim dodatnim satom provedeno u sjedećem položaju. Uklanjanjem stolica i prelaskom na stajanje, sudionici nisu iskusili značajne zdravstvene prednosti. Zapravo, stajanje dulje od dva sata dnevno može povećati rizik od problema s cirkulacijom.
Važnost kretanja
Kretanje se nameće kao ključan faktor u očuvanju zdravlja, umjesto jednostavne promjene položaja tijela. Istraživači preporučuju implementaciju dosljednog kretanja tijekom dana. Preporučuje se redovito ustajanje iz stolice, kratke šetnje, korištenje stepenica umjesto dizala, pa čak i organiziranje hodajućih sastanaka. Čak i samo petminutne pauze svaka sat vremena mogu biti korisne za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Preporuke za uravnoteženje rada i zdravlja
Stručnjaci savjetuju da se tijekom radnog dana ne oslanjamo isključivo na stalne stolove ili sjedeće pozicije. Umjesto toga, najbolje je kombinirati sjedenje, stajanje i kretanje. Redovita struktura dnevnih aktivnosti, koja uključuje i fizičku aktivnost, može značajno smanjiti rizik od bolesti. Uključivanje raznolikosti u radnu rutinu može rezultirati boljim zdravstvenim ishodima i općim poboljšanjem kvalitete života.
Zaključak
Povećano zanimanje za stalne stolove otkriva potrebu za promjenom načina na koji radimo, ali važno je razumjeti da samo stajanje nije rješenje. Usredotočujući se na kretanje i fizičku aktivnost, možemo pronaći ravnotežu koja će pozitivno utjecati na naše zdravlje. U vrijeme kada rad od kuće postaje postao norma, promišljanje o načinu rada može nam pomoći da ostanemo zdravi i aktivni, bez obzira na to kako odabrali raditi.
