Zdravije životne navike značajno su smanjile dugoročne rizike od Covid-19

Uvod u istraživanje

U nedavnoj studiji koja je objavljena u časopisu Komunikacije prirode, istraživači su se bavili temom dugotrajnih posljedica infektivne bolesti COVID-19. Njihova istraživanja fokusirana su na povezanost između navika u načinu života i rizika od komplikacija koje se javljaju nakon infekcije. Pitanje koje su postavili bilo je: mogu li zdrave životne navike smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema nakon preležanog COVID-19? Ova studija daje važne uvide u to kako način života može utjecati na zdravlje pojedinaca, posebno u kontekstu trenutnih i budućih pandemija.

Pozadina problema

Dugoročni učinci COVID-19, poznati kao Long COVID, postali su značajan problem javnog zdravlja. Ovi efekti obuhvaćaju širok spektar simptoma i komplikacija koji utječu na mnoge sisteme u organizmu, uključujući srčano-žilni, respiratorni, neurološki i probavni sistem. Iako su vakcine i farmaceutski tretmani ispitivani kao načini sprječavanja infekcije, njihova učinkovitost je bila samo djelomična, dok su ne-farmaceutski pristupi ostali nedovoljno istraženi.

Istraživači su prepoznali potrebu za razumijevanjem kako životni stil može utjecati na razvoj dugotrajnih učinaka COVID-19. Ovo je važno jer bi mogli postojati jednostavni načini za poboljšanje općeg zdravlja, koji bi eventualno smanjili rizik od teških ishoda bolesti.

Metodologija istraživanja

Istraživači su analizirali podatke iz britanske biobanke koja uključuje informacije o zdravlju i načinu života više od 500.000 ljudi. Oni su se fokusirali na one koji su pozitivno testirali na COVID-19 od 1. marta 2020. do 1. marta 2022. godine. Kako bi procijenili učinak faktora načina života na zdravstvene ishode, sudionici su bili podijeljeni u tri grupe prema njihovim životnim navikama: nepovoljni, umjereni i povoljni stil života.

U istraživanju su uzeti u obzir faktori poput konzumacije alkohola, pušenja, indeksa tjelesne mase (BMI), nivoa fizičke aktivnosti i prehrambenih navika. Zdravstveni rezultati, uključujući hospitalizacije i smrt, pratili su se kroz medicinsku dokumentaciju i nacionalne registre. Statistička metoda koja je korištena u analizi bila je Cox model proporcionalnih opasnosti, čime su uzeti u obzir različiti faktori i komorbiditeti prisutni među sudionicima.

Ključni nalazi studije

Istraživanje je obuhvatilo ukupno 68,896 sudionika, sa prosječnom godinom starosti od 66,6 godina. Na osnovu njihovih životnih navika, samo 12,3% učesnika je imalo nepovoljan stil života, dok je 41,3% imalo umjereni, a 46,4% povoljan stil života. Tokom ispitivanja, 5,5% učesnika iskazalo je multisistemske posljedice tokom akutne faze bolesti, a dodatnih 7,8% tokom post-akutne faze.

Ključni nalazi pokazuju da su pojedinci sa povoljnim načinom života imali znatno smanjen rizik od razvoja multisistemskih posljedica. To smanjenje iznosilo je 36% u poređenju s onima koji su imali nepovoljan stil života. Osim toga, smanjeni su i rizici od hospitalizacije (22% smanjenje) i smrtnosti (41% smanjenje) tokom bolesti.

Kako faktori načina života utiču na rizik

Svaki od faktora povezanih sa zdravim načinom života, poput redovne tjelesne aktivnosti i kvaliteta sna, imao je pozitivan uticaj na smanjenje rizika. Ova saznanja odnose se na sve varijante COVID-19, bez obzira na stanje vakcinacije, što može biti od kritične važnosti za javno zdravstvo.

Istraživači naglašavaju da su ovi rezultati poduprti visokom raznolikošću analize i brojnim testovima koji potvrđuju pronađene zaključke. S obzirom na to da se učestalost dugog COVID-a povećava, važno je razumjeti specifične mehanizme koji povezuju stil života s zdravstvenim ishodima.

Ograničenja i buduća istraživanja

Međutim, studija nije bez ograničenja. Reliance na samoprocenjivanje podataka o načinu života i pretežno starija evropska populacija mogu utjecati na generalizaciju nalaza. Takođe, obzirom na promatračku prirodu istraživanja, teško je uspostaviti čvrste uzročne veze.

Buduća istraživanja bi trebala istražiti kako konkretni mehanizmi unutar načina života doprinose smanjenju rizika povezanim sa COVID-19, ali i istražiti kako intervencije u životnom stilu mogu utjecati na prevenciju i liječenje dugog COVID-a.

Referenca časopisa: Wang, Y., Tvoj, B. Komunikacije prirode (2024). Dva: 10.1038/s41467-024-50495-7, https://www.nature.com/articles/s41467-024-50495-7