Demencija: Svijetla strana prevencije kroz zdrav način života

Demencija je jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice, koji pogađa milijune ljudi širom svijeta. Sa svakim prolaznim danom, broj oboljelih raste, a procjene sugeriraju da će se taj broj do 2050. godine čak utrostručiti. U svetlu ovih podataka, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poduzima ozbiljne korake u razvoju javnozdravstvenih strategija koje uključuju sakupljanje istraživačkih podataka i kreiranje smjernica za prevenciju demencije.

Što uzrokuje demenciju?

Demencija se ne može svrstati samo u jedan uzrok; ona je kompleksno stanje koje proizlazi iz različitih faktora. Najpoznatiji uzroci su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija, a oba tipa su usko povezana sa načinom života i prehrambenim navikama. Usvojeni obrazac prehrane i fizičke aktivnosti može značajno smanjiti rizik od razvoja ovih neurodegenerativnih bolesti.

Prehrana kao ključni faktor u prevenciji

Naša prehrana igra presudnu ulogu u održavanju kognitivnog zdravlja. Stručnjaci preporučuju prehranu koja uključuje bogate izvore voća, povrća, cjelovitih žitarica, zdravih masti i morskih plodova. Ova vrsta prehrane, poznata kao mediteranska dijeta, pokazuje da može značajno umanjiti rizik od kognitivnog opadanja. Čini se da uravnotežena i raznolika ishrana može pružiti zaštitu i od demencije.

Izbegavanje štetnih navika

WHO naglašava koliko je važno izbjegavanje toksičnih i protuupalnih namirnica, poput prerađenih žitarica, dodatih šećera, visoke količine natrija i zasićenih masti. Važno je napomenuti da dodatci prehrani ili vitamini nisu preporučeni kao rešenja za zdravlje mozga. Umesto toga, fokus treba biti na pravilnoj ishrani i izbegavanju nezdravih namirnica.

Povratak na fizičku aktivnost

Fizička aktivnost je ključni element u smanjenju rizika od demencije. WHO preporučuje najmanje 150 minuta umerenog aerobnog vežbanja svake nedelje. Redovno vežbanje ne samo da poboljšava opšte zdravstveno stanje, već takođe blagotvorno utiče na mozak i može značajno smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.

Životni stil i njegovo upravljanje

Postoji nekoliko dodatnih faktora životnog stila koji igraju ulogu u sveukupnom mentalnom zdravlju. Kvalitetan san, održavanje pozitivnih međuljudskih odnosa, i društvena angažovanost su svi faktori koji mogu doprineti zaštiti kognitivnih funkcija. Zanimljivo je da su mnogi od ovih saveta slični onima za prevenciju srčanih bolesti, što ukazuje na katalog zajedničkih zdravih navika.

Povezanost zdravlja srca i zdravlja mozga

Povezanost između zdravlja srca i zdravlja mozga je dobro dokumentovana. Oštećenje krvnih sudova, bilo zbog bolesti srca ili drugih vaskularnih problema, može rezultirati smanjenim protokom krvi u mozak, što na kraju može dovesti do demencije. Ujedno, faktori rizika za srčane bolesti poput hipertenzije i dijabetesa, uzročnici su i Alzheimerove bolesti. Istraživanja naglašavaju da očuvanje dobrog protoka krvi podržava funkciju mozga, omogućujući pravilan rad i uklanjanje toksičnih proteina koji mogu izazvati demenciju.

Zdrav način života kao prevencija

Iako su genetski faktori za razvoj demencije važni, zdrav način života ostaje najbolja strategija za smanjenje rizika. To uključuje redovnu fizičku aktivnost, uravnoteženu prehranu bogatu voćem i povrćem, izbegavanje štetnih supstanci kao što su duvan i alkohol, kao i brigu o mentalnom zdravlju kroz društvene aktivnosti i optimalan san. Svim ovim strategijama možemo podići nivo svog mentalnog zdravlja na viši nivo, bez obzira na nasljedne predispozicije.

Prilagođeno iz bloga na Harvard Health Blog od Monique Tello, dr. Med., MPH