Socioekonomski status i zdravlje: Kako okolišni faktori oblikuju naše starenje
Nedavna istraživanja pojačavaju svest o uticaju socioekonomskog statusa na zdravlje, ističući da faktori poput obrazovanja, prihoda i životnog stila imaju znatno veći uticaj na zdravlje tokom starenja od genetike. Ovo otkriće, objavljeno u prestižnom časopisu Journal Nature Medicine, illuminira kompleksnu interakciju između naših životnih okolnosti i genetske predispozicije.
Uzorak i metodologija istraživanja
Istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu analizirali su podatke gotovo pola miliona ljudi u Velikoj Britaniji. Tokom studije, identifikovano je 22 genetske bolesti koje su na različite načine uticale na zdravlje učesnika. Takođe su praćeni faktori kao što su pretilost, visok krvni pritisak i šećer u krvi, a uz pomoć biomarkera iz krvi meren je biološki "starosti" učesnika.
Izloženost okolišnim faktorima
U početku, istraživači su razmatrali 164 različita okolišna faktora, ali su se fokusirali na 25 ključnih varijabli koje su se pokazale povezanim sa smrtnosti i biološkim starenjem. Ovi faktori obuhvatili su sve od obrazovanja, zaposlenja, nivoa sna, fizičke aktivnosti, do mentalnog blagostanja i socijalne podrške. Iako pojedinačni kažu malo o riziku od prerane smrti, njihova kumulativna pojava tokom života može značajno uticati na zdravlje.
Genetika vs. okolišni faktori
Jedan od glavnih nalaza studije je da okolišni faktori mogu biti deset puta važniji od genetike za zdravlje i smrt. Austin Argentieri, prvi autor studije, navodi kako su se istraživači iznenadili koliko je razlika bila velika između uticaja okoliša i genetike. Na primer, dok su genetski faktori imali veći uticaj na demenciju i određene tipove raka, okolišni faktori su bili ključni u razvoju bolesti pluća, srca i jetre.
Dinamika starenja i životni stil
Pojedinačni životni stil i socioekonomski status oblikuju naše zdravlje na načine koje često zanemarujemo. Naš "Exposome", skup svih okolišnih faktora koji utiču na zdravlje, zajedno sa demografskim karakteristikama kao što su starost i pol, objašnjava čak 66% rizika od smrtnosti. Dok se mentalno zdravlje, nivo fizičke aktivnosti i socijalna podrška mogu činiti kao maleni faktori, njihova kombinacija u dugoročnom kontekstu može imati dalekosežne posledice za zdravlje.
Raznolikost i ograničenja studije
Međutim, istraživanje nije bez svojih ograničenja. Rezultati se primenjuju pretežno na britanske populacije, a kako različiti socijalni i kulturni konteksti mogu oblikovati zdravlje, potrebna su dodatna istraživanja na globalnom nivou. Osim toga, studija može propustiti druge faktore koji su jednako važni u shvatanju zdravlja pojedinca.
Put ka poboljšanju zdravlja
S obzirom na to da se mnogi od identificiranih okolišnih faktora mogu promeniti, rezultati studije nude potencijalnu putanju za političke intervencije usmerene ka unapređenju javnog zdravlja. Dr. Stephen Burgess sa Sveučilišta u Cambridgeu naglašava da, iako genetika može postaviti izglede, konačno je na pojedincima kako će igrati svoje karte. On poručuje da naši geni ne moraju nužno diktirati našu budućnost, što je ohrabrujuća misao između naučnih zajednica i zajednica koje se bore sa zdravstvenim nejednakostima.