Utječe li stil života ili geni na to koliko dugo i kako kvalitetno živite? – Deseret News

Zdravlje, genetika i socioekonomija: Što određuje naš životni vijek?

Je li vaš poštanski broj važniji od vašeg genetskog koda kada govorimo o dugom i zdravom životu? Možda zvuči nevjerojatno, ali nova međunarodna studija sugerira da socioekonomski čimbenici i stil života igraju značajno važniju ulogu u našoj dugovječnosti nego što to genetski čimbenici čine.

Utjecaj socioekonomskih čimbenika

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Medicina prirode, pušenje, socioekonomski status, fizička aktivnost i životni uvjeti značajno utječu na rizik od preranog umiranja i starenja. Ova studija analizira 25 faktora koji utječu na zdravlje ljudi, a rezultati pokazuju da socioekonomski čimbenici imaju dalekosežan utjecaj na zdravlje.

Bryan Williams, glavni znanstveni i medicinski službenik Britanske zaklade za srce, ističe: "Vaš prihod, poštanski broj i pozadina ne bi trebali odrediti vaše šanse da živite dug i zdrav život." Ova izjava otkriva surovu stvarnost: za mnoge ljude, njihovo okruženje i socioekonomski status značajno utječu na njihovo zdravlje.

Geneza studije

Ova studija, vođena istraživačima iz Oxford Populacije uz podršku eminentnih institucija kao što su Opća bolnica Massachusetts i Broad Institute, oslanjala se na opsežne genetske i fenotipske informacije prikupljene od 502.505 sudionika. Proučavane su 164 varijable vezane uz okoliš i rizik od 22 velike bolesti.

Jedan od ključnih aspekata istraživanja bio je koncept "sata starenja", koji se temeljio na razinama proteina u krvi kako bi se odredilo biološko starenje pojedinaca. Time su istraživači mogli povezati zdravstvene uvjete kroz izloženost okolišu.

Geni nasuprot načina života

Jedno od iznenađujućih otkrića ove studije jest da okolišni čimbenici objašnjavaju čak 17% varijabilnosti rizika od smrti, dok genetska predispozicija pridonosi samo 2%. Ispada da su pušenje, socioekonomski status, fizička aktivnost i životni uvjeti presudni faktori koje bi većina nas mogla promijeniti, za razliku od genetskih predispozicija.

Studija otkriva da je pušenje povezano s 21 različitom bolešću, dok su socioekonomski faktori, poput prihoda kućanstva i zaposlenja, povezani s 19 bolesti. Dobra vijest je da većina ovih čimbenika može biti promijenjena, pružajući tako priliku za poboljšanje kvalitete života.

Utjecaj ranog životnog okruženja

S obzirom na to da izloženost u ranom životu, poput pušenja majke tijekom trudnoće ili tjelesne težine u ranoj dobi, ima dugotrajan utjecaj na zdravlje, istraživači naglašavaju važnost prevencije. Ovi rani faktori oblikuju naše zdravlje desetljećima kasnije i mogu ubrzati starenje.

Studija također ukazuje na to da ekološki utjecaji imaju veći učinak na bolesti pluća, srca i jetre, dok genetski rizici igraju značajnu ulogu kod demencije i karcinoma dojke. Stoga se može reći da su okolišni i životni čimbenici od presudne važnosti u vezi s učincima koje bolesti uzrokuju tijekom životnog ciklusa.

Mogućnosti za promjenu

Cornelia Van Dujin, profesorica epidemiologije, naglašava potencijalne promjene koje pojedinci mogu poduzeti: "Naše istraživanje pokazuje dubok utjecaj izloženosti zdravlju koje mogu promijeniti bilo pojedinci ili kroz politike za poboljšanje socioekonomskih stanja.” U ovom kontekstu, intervencije koje se fokusiraju na poboljšanje životnih uvjeta, smanjenje pušenja i promicanje tjelesne aktivnosti pokazale bi se iznimno korisnima.

S obzirom na sve ovo, čini se da će promjenom okolinskih faktora i životnog stila pojedinci moći značajno povećati svoje šanse za dug i zdrav život. Ova studija svakako predstavlja važan korak prema razumijevanju kako možemo oblikovati vlastitu sudbinu kroz svjesne izbore i proaktivne mjere.