Da li vam vježba zaista pomaže da živite duže?

Vježbanje i tjelesna aktivnost često se ističu kao ključni aspekti zdravog načina života, a mnoge studije potvrđuju njihove blagodati u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti i produljenju životnog vijeka. Ipak, recentna istraživanja sugeriraju da je ova povezanost složenija nego što se nekada mislilo.

Uloga studija o blizancima

Jedna značajna studija provedena u Finskoj pratila je 22.750 blizanaca tijekom tri desetljeća, istražujući povezanost između tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme, smrtnosti te rizika od genetskih bolesti. Istraživači sa Sveučilišta Jyväskylä, predvođeni dr. Laurom Joensuu, otkrili su zapažene razlike kada su prilagodili rezultate raznim genetskim i životnim čimbenicima.

Studija je pratila blizance kojima je razina tjelesne aktivnosti procijenjena trima mjerenjima tijekom 15 godina. Ova procjena obuhvatila je različite klase tjelesne aktivnosti: sjedeći, umjereno aktivan, aktivan i vrlo aktivan.

Što rezultati govore?

Nakon tri desetljeća, rezultati su pokazali da su umjereno aktivni blizanci imali 7% niži rizik od ukupne smrtnosti u usporedbi sa sjedećim blizancima. Međutim, blizanci s višom razinom tjelesne aktivnosti nisu pokazali dodatne koristi kada se govori o smrtnosti.

Zanimljivo je kako su istraživači uočili razliku između kratkoročne i dugoročne smrtnosti. Iako su viši nivoi tjelesne aktivnosti smanjivali kratkoročni rizik od smrti, dugoročno gledano, smrtnost među vrlo aktivnim osobama nije se razlikovala od onih koji su vodili sjedeći način života.

Utjecaj osnovnog zdravlja

Istraživači sugeriraju da aktivna tjelesna aktivnost možda nije glavni faktor koji doprinosi smanjenju rizika od smrtnosti, već da je sama sposobnost sudjelovanja u fizičkoj aktivnosti indikator cjelokupnog zdravlja i kondicije. Elina Sillanpää, izvanredna profesorica sa Sveučilišta Jyväskylä, navodi da osnovno zdravstveno stanje prije bolesti može ograničiti fizičku aktivnost, a ne nedostatak samog vježbanja.

Biološko starenje i tjelesna aktivnost

Osim smrtnosti, studija je također istraživala biološko starenje. Istraživači su koristili epigenetske satove na uzorcima krvi 1.153 blizanca kako bi procijenili biološko starenje temeljem razine metilacije DNA. Ovaj pokazatelj omogućuje praćenje promjena u ekspresiji gena tijekom vremena.

Rezultati su pokazali da povezanost između tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme i biološkog starenja ima oblik slova U. Drugim riječima, blizanci koji su najmanje i najviše vježbali imali su ubrzanu stopu biološkog starenja, dok su umjereno aktivni imali najbolje rezultate.

Smjernice za zdrav život

Uz smanjenje tjelesne aktivnosti, drugi načini života, poput pušenja i konzumacije alkohola, značajno su utjecali na rezultate. Istraživači zaključuju da, uz sve aspekte zdravog načina života, ukupni stil života može imati veći utjecaj od samog održavanja visoke razine tjelesne aktivnosti.

Kroz ovu studiju, istraživači su otvorili novu perspektivu o vježbanju i dugovječnosti, naglašavajući važnost holističkog pristupa zdravlju koji uključuje ne samo tjelesnu aktivnost, već i cjelokupno zdravlje i životne navike.