Lobiranje i prehrambena politika u Engleskoj
U razdoblju kada se hrana sve više povezuje s zdravljem i blagostanjem, iznenađujući preokreti u prehrambenoj politici nisu ništa novo. Nedavna vijest iz Engleske donosi informacije o tome kako su vladine pravne smjernice, koje su težile poticanju trgovaca na promicanje minimalno prerađene hrane, odbačene pod pritiskom najvećih svjetskih prehrambenih korporacija.
Novi propisi
Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi u Engleskoj planiralo je završiti reforme koje bi zabranile promociju bezvrijedne hrane. Smjernice koje su se trebale uvesti predviđale su različite poticaje za prodaju hrane bogate hranjivim tvarima, uključujući voće, povrće i cjelovite žitarice. Očekivalo se da će promocije poput popusta i bodova lojalnosti učiniti zdraviju hranu pristupačnijom široj javnosti.
Utjecaj lobiranja
Međutim, Federcija za hranu i piće (FDF), koja predstavlja nekoliko najvećih prehrambenih tvrtki poput Nestléa, Coca-Cole i Unilevera, lobirala je za odbacivanje ovih smjernica. Njihov pritisak bio je usmjeren na održavanje promocije ultra prerađene hrane, koja često sadrži visoke razine soli, šećera i masti.
Što se promijenilo?
Novi propisi, koji su stupili na snagu, i dalje ograničavaju promociju hrane bogate masnoćama, soli ili šećerom (HFSS), ali su smjernice za prodavače postale manje rigorozne prema promociji minimalno prerađene i hranjive hrane. Umjesto toga, trgovci su sada pozvani samo da promiču "zdravije opcije", što može uključivati i proizvode koji nisu nužno minimizirane obrade.
Kritike stručnjaka
Stručnjaci upozoravaju da je ovakav pristup pogrešan. Mnoge ultra prerađene namirnice mogu ispunjavati kriterije "zdravijih opcija", iako sadrže visoke razine zdrave hrane koja može zavarati potrošače. Pojmovi "zdravije" i "minimalno prerađene" često se koriste bez jasnog razumijevanja njihovog utjecaja na zdravlje.
Transparentnost vlade
Vlada je primila kritike zbog nedostatka transparentnosti u komunikaciji sa FDF-om. Prema podacima dobijenim putem zahtjeva za slobodu informacija, razmjena e-mailova između vladinih dužnosnika i FDF-a pokazuje aktivni pokušaj da se utječe na prehrambene politike koje bi mogle smanjiti profitabilnost ultra prerađenih namirnica.
Zdravstvene posljedice
Polovina prosječne britanske prehrane sada se sastoji od ultra prerađene hrane (UPF), a za neke demografske skupine, kao što su mlađi ili siromašniji pojedinci, ta cifra može doseći čak 80%. Ovo povećano oslanjanje na UPF pridonosi porastu pretilosti i povezanih zdravstvenih problema, što predstavlja veliku financijsku opterećenje za javno zdravstvo.
Reakcije na promjene
Vlada je naglasila svoju posvećenost zdravlju i blagostanju građana, tvrdeći da poduzimaju korake kako bi ograničili promociju bezvrijedne hrane, posebno među djecom. S obzirom na porast zabrinutosti javnosti oko pretilosti i njenih posljedica, ove promjene u prehrambenim politikama postale su od presudne važnosti.
Zatvaranje stranica
FDF se ponosio svojim uspjesima u lobiranju, a informacije pokazuju da su njihove inicijative rezultirale uklanjanjem referenci na minimalno prerađenu hranu iz vladinih smjernica. Ovaj uspjeh ukazuje na snažnu povezanost između prehrambenih korporacija i oblikovanja prehrambenih politika u Engleskoj.
Budućnost prehrambenih politika
Ova situacija naglašava složenost tema zdravlja i prehrane, gdje se interesi potrošača sukobljavaju s komercijalnim interesima velikih korporacija. Kako se društvo suočava s problemima pretilosti i drugih javnozdravstvenih problema, važno je pratiti kako će se ove politike dalje razvijati i kakav će utjecaj imati na svakodnevne izbore potrošača.
