Zdravlje i dugovječnost: Što nam znanost može reći o našim godinama
Mnoge osobe često se pitaju je li moguće predvidjeti kada ćemo se razboljeti, ali postoji i zanimljiviji aspekt: možemo li odrediti kada ćemo umrijeti, a da pritom imamo više zdravih godina? Ova tema postaje sve značajnija, jer se često ne radi samo o godinama koje živimo, već i o kvaliteti tih godina. Naša zdravija razdoblja života postaju ključna točka, a znanost nudi rješenja koja, iako poznata, često nismo spremni implementirati.
Otkrivanje uzroka: Zašto ne primjenjujemo znanstvene spoznaje?
Iako znanstvena istraživanja o zdravlju traju već više od 60 godina, još uvijek smo daleko od optimalne primjene tih saznanja u našim zdravstvenim politikama i kliničkoj praksi. Paradoksalno, znamo što je potrebno učiniti da bismo unaprijedili zdravlje naših zajednica, ali naš sustav zdravstva i društvene strukture još uvijek zaostaju. Naši gradovi, okoliš i opskrba hranom ne dizajniraju se na način koji bi podržao optimizaciju zdravlja stanovništva.
Jedan od najbolje poznatih primjera dolazi iz Finske, koja je u ranim 70-ima imala najvišu stopu smrtnosti od koronarne bolesti srca na svijetu. Država je odlučila djelovati: zasnovali su strategije javnog zdravstva koje su uključivale smanjenje pušenja i poticanje konzumacije voća i povrća umjesto mesa. Nakon tih promjena, stopa smrtnosti od koronarne bolesti drastično je pala — čak za 84% u narednih 30 godina. Ovaj nevjerojatan uspjeh prikazuje moć znanosti kada se provodi kroz sustavne promjene.
Trenutna situacija u SAD-u
U Sjedinjenim Američkim Državama također smo svjedočili značajnom napretku: između 1968. i 2010. godine stopa smrtnosti od srčanih bolesti smanjila se za oko 70%. Takav napredak rezultat je poboljšanja kliničkih praksi i javnozdravstvenih intervencija. Ipak, unatoč ovim uspjesima, pandemija pretilosti postala je nova prijetnja, a uz nju dolaze i povišeni krvni tlak, viši šećer u krvi te loše razine kolesterola. Ovo izaziva zabrinutost jer se znanstvena dostignuća mogu činiti kao da su stavljena na test.
Framingham Heart Study i budućnost zdravlja
Framingham Heart Study je jedno od najdužih i najvažnijih istraživanja u polju kardiovaskularnih bolesti. Iako se financiranje znanstvenih projekata često suočava s preprekama, nada se da će se nastaviti upisivati nove generacije sudionika istraživanja. Ova studija pokazuje kako ključne informacije mogu utjecati na životni ciklus kroničnih bolesti. Svaka dijagnoza dolazi prekasno, pa je nužno fokusirati se na prevenciju ranije u životu.
Jedan od optimističnih nalaza iz slične studije u zajednici pokazuje da životne navike mogu nadvladati genetske predispozicije. Naime, ljudi s visokorizičnim genima, ali koji vode dobar stil života, u prosjeku žive 12 godina dulje od onih s dobrim genima, ali lošim životnim navikama. Ovo pokazuje da nije samo genetika ta koja određuje našu sudbinu, već i naši izbori.
Kontrola nad vlastitim zdravljem
Puno je aspekata zdravlja koji su pod našom kontrolom, no također trebamo podršku sustava. Politike javnog zdravstva, pristup zdravoj hrani te sigurnost ulica za tjelesnu aktivnost bitni su za poboljšanje kvalitete našeg života. U konačnici, važno je prepoznati da iako su neki faktori izvan naše kontrole, mnoštvo stvari možemo promijeniti, a to se može pokazati ključnim za poboljšanje zdravstvene budućnosti naših zajednica.
Ovi ciljevi su moguće dostižni, ali zahtijevaju kolektivno djelovanje i jasnu strategiju za poboljšanje javnog zdravlja.
Ovaj je članak dio TIME Longevity, uredničke platforme posvećene istraživanju kako i zašto ljudi žive dulje i što to znači za pojedince, institucije i budućnost društva.
