Kadeti koriste novu tehnologiju za praćenje geoprostornog okoliša
Kadetkinja 2. klase Anna Harden radi sa senzorom temeljenim na događajima, Svemirska fizika i atmosferski istraživački centar, Američka zračna akademija, Colo., 16. rujna 2025. Senzor se koristi za otkrivanje nuklearnih detonacija prilikom praćenja geoprostornog okruženja. (Fotografiju američkih zračnih snaga Trevor Cokley)
Autor: Harry Lundy
Strateške komunikacije Američke zračne akademije
Zrakoplovna akademija SAD-a, Colo. – U Zavodu za fiziku i meteorologiju na Američkoj zračnoj akademiji, kadeti stječu iskustvo u izgradnji nosivosti. U okviru Centra za svemirsku fiziku i istraživanje atmosfere (SPARC), njihova najnovija inovacija je kamera Falcon Optical Defense and Intelligence through Neuromorphics (ODIN). Koristeći ovu tehnologiju, kadeti prikupljaju i analiziraju podatke kako bi predvidjeli događaje u svemirskoj orbiti blizu Zemlje, povećavajući svijest o spornoj svemirskoj domeni.
Kadet 2. klase Alexander Le i dr. Matthew McHarg ispituju optiku na inženjerskoj jedinici Falcon Optical Defense and Intelligence through Neuromorphics, Space Physics and Atmospheric Research Center, US Air Force Academy, Colo., 16. rujna 2025. Le je vodeći kadet koji prikuplja podatke nadzirući geosvemirsko okruženje. (Fotografiju američkih zračnih snaga Trevor Cokley)
Kritičko mišljenje je izazvano
Falcon ODIN je kamera koja se temelji na događajima, priključena na Međunarodnu svemirsku postaju. Ova inovacija koristi neuromorfnu kameru koja radi više poput ljudskog oka nego obične kamere, omogućujući praćenje brzorastućih objekata unutar svog vidnog polja.
Nova tehnologija također donosi izazove, potičući kadete da se koriste kritičkim razmišljanjem, kako je istaknuo kadet 2. klase Alexander Le, koji studira astronautički inženjering i fiziku. “Naše vještine kritičkog razmišljanja dovedene su u pitanje podacima koji nisu jednolični i nelinearni”, objašnjava Le. “Ovo me natjeralo da se vratim osnovama iz razreda i dublje pogledam kako tumačiti podatke,” dodaje.
Ovo iskustvo oblikuje i njegove buduće ambicije, rekavši: “Također sam shvatio da želim biti fizičar.”
Kadetkinja 2. klase Anna Harden uspoređuje brzu kameru Phantom, lijevo, sa senzorskom kamerom koja se temelji na događajima, desno, Centar za svemirsku fiziku i istraživanje atmosfere, Akademija američkih zračnih snaga, Kolorado, 16. rujna 2025. Kompaktna kamera temeljena na događajima prati geoprostorno okruženje brzinom od 10 000 sličica u sekundi u usporedbi s 1850 fps Phantoma. (Fotografiju američkih zračnih snaga Trevor Cokley)
Sve veće mogućnosti i pouzdano nuklearno otkrivanje u svemiru
Od lansiranja u travnju, kadeti i nastavno osoblje aktivno koriste Falcon ODIN kameru kako bi razvijali inovativne metode za praćenje svemirskih letjelica i otkrivanje objekata koji se brzo kreću unutar atmosfere. Osim toga, nova tehnologija omogućuje kameri da funkcioniše kao bhangmetar, specijalizirani slikovni radiometar koji detektira atmosferske nuklearne detonacije.
“Istraživanje koje provodimo važno je jer je pouzdana nuklearna detekcija u svemiru ili atmosferi ključna za nacionalnu sigurnost i obranu”, ističe kadetkinja 2. klase Anna Harden, koja studira elektrotehničko i računalno inženjerstvo. “Ovaj projekt podržava razvoj naprednijih metoda detekcije,” dodaje.
Harden je svjesna kako to učenje utječe na njezinu budućnost: “Ovo me uči vrijednim vještinama kritičkog razmišljanja, donošenja odluka i razumijevanja situacija koje se brzo mijenjaju. Sve je to važno u bilo kojem operativnom okruženju u kojem se mogu nalaziti nakon diplome.”
Kamera temeljena na događajima, u prvom planu, od 4500 USD, ima istu učinkovitu sposobnost kao kamera Phantom, u nadziranju geosvemirskog okruženja, Centar za svemirsku fiziku i istraživanje atmosfere, Akademija američkih zračnih snaga, Colo., 16. rujna 2025. Kamera temeljena na događajima pruža manji teret i osigurava uštedu od 180 500 USD. (Fotografiju američkih zračnih snaga Trevor Cokley)
Partneri sa svrhom
Kamera za događaje na Falcon ODIN-u ima sposobnost snimanja brže od stvarnog vremena, pri nevjerojatnih 10 000 sličica u sekundi. Ova brzina je ključna za otkrivanje izazovnih prijetnji, poput hipersoničnih vozila za ponovni ulazak, projektila ili letjelica koje se kreću velikom brzinom.
Uprava za svemirska vozila istraživačkog laboratorija zračnih snaga surađuje sa SPARC-om, pomažući u dizajniranju eksperimenata koje kadeti mogu analizirati i koristiti u svojim istraživanjima. “Naše partnerstvo ima mnogo veze sa sviješću o svemirskoj domeni, što je od esencijalne važnosti za svemirske snage,” objašnjava dr. Mathew McHarg, direktor SPARC-a. “Također možemo pratiti stvari koje se brzo kreću na zemlji, što je ključno za Zračne snage.”
Ova tehnologija pomaže u postizanju prioriteta Ministarstva rata, osiguravajući obranu naše domovine u svemirskoj domeni. McHarg i kadeti očekuju da će ovaj eksperiment pomoći Svemirskim snagama da poboljšaju praćenje aktivnih i neoperabilnih satelita, kao i krhotina, te da bolje razlikuju njihove lokacije i aktivnosti.
Analizom stvarnih problema nacionalne sigurnosti, ovaj projekt naglašava potrebu za vojnom spremnošću, ističe Harden.
Saznajte više o Akademiji istraživački centri.
