Povećanje smrtnosti od raka dojke: Globalni izazov za budućnost
Uvod
Rak dojke ostaje jedan od najvećih zdravstvenih izazova s kojima se suočava svijet. U najnovijem izvještaju objavljenom 24. veljače 2025. godine u časopisu Priroda, istraživači su upozorili na alarmantni trend rasta broja smrtnih slučajeva povezanih s ovim oblikom raka. Očekuje se da će do 2050. godine oko 1,1 milijun žena umrijeti od raka dojke, što predstavlja porast od 68% u odnosu na 2022. godinu.
Nerazmjerno opterećenje na najsiromašnije zemlje
Jedan od najvažnijih zaključaka studije odnosi se na to kako će najsiromašnije zemlje platiti najvišu cijenu ovog rasta. Istraživački tim, vođen pomoćnim profesorom Miranda Fidler-Benaoudia sa Sveučilišta u Calgaryju, ističe da zemlje s niskim dohotkom suočavaju se s nesrazmjerno većom smrtnostoću uslijed nerazmjernog pristupa dijagnozi, liječenju i ranoj detekciji raka dojke. Ove nejednakosti su direktna posljedica niskog indeksa ljudskog razvoja (HDI), koji procjenjuje kvalitetu života na temelju čimbenika kao što su očekivano trajanje života, obrazovanje i životni standard.
Globalne statistike i trendovi
Prema podacima iz Globalnog opservatorija za rak, u 2022. godini zabilježeno je oko 2,3 milijuna novih slučajeva raka dojke i 670.000 smrtnih slučajeva. Za svaku minutu, četiri žene širom svijeta dijagnosticiraju se s rakom dojke, a jedna od njih umire. Ove statistike ukazuju na to da je rak dojke najčešće dijagnosticiran oblik raka kod žena.
Različiti obrasci u razvijenim i nerazvijenim zemljama
Istraživači su primijetili da su bogatije zemlje često suočene s višim stopama incidencije. Na primjer, u Francuskoj jedna od devet žena očekuje dijagnozu raka dojke, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama taj omjer jedan od deset. Ove razlike u stopama u velikoj mjeri su rezultat boljih programa probira i ranijeg otkrivanja raka u razvijenim zemljama. Suprotno tome, zemlje s niskim i srednjim prihodima suočavaju se s odgođenim dijagnozama te nižim stopama liječenja.
Uzroci i čimbenici rizika
U zemljama s visokim HDI-om zabilježena je veća prevalencija poznatih čimbenika rizika za rak dojke. Ti uključuju kasniji početak trudnoće, manju razinu dojenja, stariju dob pri prvom menarhu, pretilost, fizičku neaktivnost, konzumaciju alkohola i upotrebu hormonalnih kontraceptiva. Ovi faktori doprinose povećanim stopama incidencije, posebno u urbanim sredinama gdje su životne navike često nezdravije.
Poziv na akciju
U izvještaju se navodi kako trenutni globalni napori, uključujući inicijative Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje smrtnosti od raka dojke, nisu postigli očekivane rezultate. Potrebno je hitno ulaganje u zdravstvene sustave, posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, kako bi se poboljšala rana dijagnoza i liječenje. Ovo je ključno za smanjenje nejednakosti u preživljavanju i skraćivanje loših ishoda za milijune žena koje će se suočiti s dijagnozom raka do kraja ovog desetljeća.
Sprječavanje raka dojke
Istraživači su također istaknuli da se procjenjuje da bi se čak jedna četvrtina slučajeva raka dojke mogla spriječiti promjenom životnih navika, poput smanjenja unosa alkohola, održavanja zdrave tjelesne mase, povećanja tjelesne aktivnosti i promicanja dojenja. Ovi pristupi, uz bolju zdravstvenu edukaciju i svijest, mogu značajno doprinijeti smanjenju incidencije i smrtnosti od raka dojke.
Zaključak
Rak dojke neće nestati bez akcije. Hitno je potrebna kolektivna odgovornost i globalni napori za borbu protiv ovog rastućeg zdravstvenog problema. Samo zajedno možemo stvoriti promjene koje će donijeti bolje zdravstvene ishode za sve žene, bez obzira na to gdje žive.
