Upozorenje liječnika: Hrana bogata mastima i šećerom ne utječe samo na tijelo
Što su pokazala nova istraživanja?
Liječnici opće prakse već dugo upozoravaju pacijente na potencijalne zdravstvene rizike povezane s prehranom koja sadrži visok udio masti i šećera. Međutim, novo istraživanje sa Sveučilišta u Sydneyu pokazuje da učinci ovakve prehrane idu mnogo dalje od fizičkih problema. Ova studija ističe veze između prehrambenih navika i kognitivnih funkcija, što može značajno utjecati na kvalitetu života pojedinca.
Uloga prehrane u zdravlju mozga
Prehrana sa visokim udjelom zasićenih masti i rafiniranih šećera poznata je po svojim negativnim utjecajima na tjelesne parametre poput razine kolesterola, šećera u krvi i rizika od pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka. Međutim, najnovija istraživanja sugeriraju da takve prehrambene navike također mogu negativno utjecati na sposobnosti mozga, osobito u vezi s prostornom navigacijom. Prostorna navigacija je ključna vještina koja nam pomaže u učenju i pamćenju putanja, i njezino narušavanje može imati dalekosežne posljedice.
O istraživačima i njihovim nalazima
Dr. Terri-Lynne South, predsjedavajuća RACGP specifičnih interesa upravljanja pretilošću, ističe važnost razgovora sa pacijentima o zdravoj prehrani. S obzirom na to da tipična australska prehrana sadrži puno rafiniranih šećera i zasićenih masti, nužno je promovirati svjesnost o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje, ne samo fizički nego i kognitivno. "Ono što smo zaključili iz ovog istraživanja jest potreba za razgovorom o zdravim životnim navikama", rekla je.
Što istraživanje govori o hipokampusu?
Istraživanje dr. Dominica Trana pokazuje kako prehrana s visokim udjelom masti može negativno utjecati na hipokampus – dio mozga od vitalne važnosti za prostornu navigaciju. Prethodne studije na glodavcima otkrile su da visoka konzumacija masti i šećera narušava neurološke funkcije, ali je ovo prvo istraživanje koje te učinke proučava kod ljudi.
Učinak prehrane na kognitivne funkcije
U okviru istraživanja sudionici su proveli testove koji su uključivali virtualno navigiranje kroz labirint kako bi pronašli škrinju s blagom. Oni koji su konzumirali manje masne i slatke hrane pokazali su se učinkovitijima u ovim zadacima. "Rezultati sugeriraju da unos šećera i masti može biti pouzdan prediktor uspješnosti u prostornoj navigaciji", dodaje dr. Tran. Unatoč tome što su sudionici bili mlađi, rezultati istraživanja mogu se primijeniti na širu populaciju, potkrepljujući pretpostavku o još većem utjecaju prehrane na kognitivne sposobnosti.
Važnost zdravog načina života
Važno je naglasiti da su učinci potencijalno reverzibilni. Promjena prehrambenih navika može dovesti do poboljšanja funkcionalnosti hipokampusa, što u konačnici poboljšava sposobnost navigacije i općenito mentalno zdravlje. U svakodnevnoj praksi, dr. South naglašava da bi liječnici trebali uključiti pitanja o prehrani u svoje savjetodavne razgovore s pacijentima, budući da prehrambene navike utječu na opće zdravlje.
Kako prehranom možemo unaprijediti život?
Dugoročno, ova istraživanja potkrepljuju tezu da zdrav način života igra ključnu ulogu u održavanju funkcije mozga. Studije pokazuju da nezdrave prehrambene navike mogu ubrzati kognitivni pad povezan s dobi, posebno u srednjoj i starijoj dobi. Međutim, nova saznanja sugeriraju da bi mladi ljudi također mogli imati koristi od promjena u prehrambenim navikama koje bi dugoročno mogle unaprijediti njihovu mentalnu funkciju.
Kroz razumijevanje tih efekata, možemo pridonijeti boljoj kvaliteti života i unaprijediti naše emocionalno i mentalno zdravlje putem svijesti o vježbama i zdravim prehrambenim izborima.
