Pa zašto više ne vjerujemo u ovu vrstu tehnologije?
U današnje doba, kada tehnologija, a osobito umjetna inteligencija (AI), prožima gotovo svaki segment našeg života, postavlja se pitanje: zašto se sve više ljudi odupire povjerenju u ove sustave? Jedan od ključnih razloga leži u kolektivnom osjećaju poštenosti, kako naglašava profesorica Gina Neff sa Sveučilišta Cambridge.
Osjećaj poštenosti
Profesorica Neff ističe da u mnogim situacijama u kojima AI ulazi u naš svakodnevni život, imamo osjećaj da ljudi bolje razumiju kontekst od strojeva. Dok strojevi donose odluke temeljem unaprijed postavljenih pravila, ljudi su sposobni sagledati širu sliku, uključujući vrijednosti i vanjske čimbenike koji mogu zasjeniti same brojke i algoritme. Ovakva percepcija dovodi do sumnje u sposobnost strojeva da donose pravedne odluke, osobito kada se radi o osjetljivim situacijama poput medicinske dijagnoze ili sportskih odluka.
Odgovorni AI
Ljudski nadzor je temeljni koncept "odgovornog" AI, gdje se naglašava važnost ljudske kontrole i supervizije u primjeni tehnologije. Održiv razvoj AI sustava uključuje osiguranje da osobe zadužene za nadzor i provedbu tehnologije imaju odgovornost prema onome što sustavi rade. U nogometu, na primjer, tehnologija kao što je VAR (sudac za video pomoćnik) izazvala je brojne kontroverze zbog pogrešnih odluka, unatoč visokim postotcima točnosti.
VAR i ljudske pogreške
Unatoč tome što Premier liga uklanja mnoge nejasnoće zahvaljujući VAR-u, pravila i odluke još uvijek su podložna ljudskim pogreškama. Primjerice, nedavna situacija kada je VAR propustio ispraviti očitu grešku suca tijekom utakmice Tottenham – Liverpool naglasila je slabosti u sistemima koji su osmišljeni da pomoću tehnologije osiguraju pravednost. Postavlja se pitanje koliko zapravo vjerujemo u te sustave kada se ljudska pogreška pokaže od presudne važnosti.
Tehnološka nelagoda
Poduzetnik Azeem Azhar ukazuje na još jedan aspekt koji utječe na naš odnos prema tehnologiji: osjećaj gubitka kontrole. Kada tehnologija brzo napreduje, prisiljava nas da preispitamo vlastita uvjerenja i prilagodimo se novim okolnostima. Taj gubitak agencije uzrokuje nelagodu i otpor prema potpuno autonomnim sustavima, poput autonomnih automobila.
Sukob s ljudskim emocijama
Iako su alati za dijagnosticiranje bolesti koje koriste AI pokazali bolju preciznost od ljudskih liječnika, pacijenti često odbacuju dijagnoze koje dolaze isključivo od strojeva. Ljudi žele da im mišljenje ljudskog liječnika, po mogućstvu više njih, potvrdi te dijagnoze, što jasno pokazuje da je povjerenje u tehnologiju i dalje upitno. Ove subjektivne emotivne reakcije oblikuju način na koji percipiramo tehnološke napretke.
Autonomni automobili i percepcija sigurnosti
Unatoč brojnim podacima koji ukazuju na to da autonomni automobili imaju manje nesreća od vozača, mnogi se još uvijek osjećaju nesigurno u vozilima bez vozača. To pokazuje koliko se povjerenje u tehnologiju ne temelji samo na statistikama i podacima, već i na osobnim osjećajima i percepcijama sigurnosti.
Tehnologija i idealnost
Jedan od izazova s kojima se suočavaju sportski organizatori je balansiranje između savršenstva i stvarnosti. Sportski novinar Bill Elliott naglašava da težnja za savršenstvom može dovesti do gubitka autentičnosti sporta. Ljudi traže ne samo točnost, nego i ljudski element u sportu, što može rezultirati nepredvidivosti i uzbuđenja koje očekujemo gledajući sport.
Zaključak
Sve ove perspektive ukazuju na složenost odnosa između čovjeka i tehnologije. Iako tehnologija može donijeti brojne prednosti, izazovi s kojima se susrećemo prije odlaska na potpuno povjerenje u sustave umjetne inteligencije i dalje ostaju. Naša percepcija, osjećaj sigurnosti i potreba za ljudskim elementom ostaju u središtu rasprave o budućnosti tehnologije.
