Ja sam kardiolog: Ova životna navika jednako šteti vašem zdravlju kao i pušenje

Vodeći stručnjak otkriva: Sjedenje može biti jednako opasno kao pušenje

Dok svi znamo kako pušenje šteti našem zdravlju, manje je poznato da i neke navike, poput dugotrajnog sjedenja, mogu imati ozbiljne posljedice po naše tijelo. Stephen Williams, kardiolog, upozorava da sjedeći način života danas nazivamo "novim pušenjem". Njegova izjava otvara važnu temu, jer znamo da većina ljudi provodi značajan dio svog dana sjedeći za radnim stolom, odmarajući se na kauču ili putujući u automobilu.

Utjecaj dugotrajnog sjedenja na zdravlje

Prema Williamsu, sjedenje cijeli dan može negativno utjecati na kardiovaskularno zdravlje, povećavajući rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, pretilosti, pa čak i depresije. Instrukcije da se malo pokrenemo često se svode na buđenje nakon dugog sjedenja, no mnogi nisu svjesni da to nije dovoljno. Čak i oni koji rade za stolom koji omogućuje stajanje često ne kinetiziraju svoje tijelo dovoljno kako bi ostvarili potrebnu razinu fizičke aktivnosti.

Nema čarobnog rješenja za sjedeći način života

Stephen ističe da su stojeći stolovi samo privremeno rješenje. Iako mogu pomoći u sagorijevanju nešto više kalorija u usporedbi s sjednim načinom rada, ključno je uključiti pokret u svakodnevicu. Samo stajanje neće ispraviti dugoročne posljedice koje sjedenje ostavlja na tijelo. Čak i ljudi koji su na nogama veći dio dana mogu biti nedovoljno aktivni da bi ostvarili određene zdravstvene benefite.

Preporuke za zdraviji način života

Kako bismo smanjili rizik od srčanih bolesti i drugih zdravstvenih problema, stručnjaci preporučuju da se svakih 30 minuta ustajete i krećete, čak i ako je to samo brza šetnja po uredu ili istezanje. Povećanje tjelesne aktivnosti nije nužno povezano s dugim treninzima u teretani – dovoljno je posvetiti samo 10-15 minuta dnevno kretanju kako bi se poboljšala cirkulacija, ojačali mišići i spriječila upala.

Ben Greenfield, biohacker i fitness stručnjak, također naglašava da bi trebali novi pogled na fizičku aktivnost. Umjesto da se fokusiramo isključivo na sjedenje ili stajanje, trebamo uvesti raznolikost u svoje pokrete. Uključivanje jednostavnih vježbi ili kratkih šetnji u radne rutine može dramatično poboljšati naše zdravlje.

Osnaživanje mentalnog zdravlja kroz aktivnost

Biti aktivan ne pomaže samo našem fizičkom zdravlju već također poboljšava funkciju mozga i može biti iznimno korisno za smanjenje stresa, anksioznosti i depresije. Redovito kretanje povećava endorfine što može doprinijeti boljem raspoloženju i općem blagostanju.

Jedan od načina za mjerenje intenziteta tjelesne aktivnosti je praćenje otkucaja srca. Stručnjaci sugeriraju da bismo trebali raditi aktivnosti koje povećavaju naš puls unutar 50-70% od maksimalnog otkucaja srca, što se izračunava tako da se našoj dobi oduzme 220.

Kratkoročne i dugoročne koristi

Uvođenje više pokreta u svakodnevnu rutinu može imati dugoročne koristi i pomoći u sprječavanju ozbiljnih zdravstvenih problema. Stručnjaci ohrabruju ljude da se usmjere na aktivnost, bilo da se radi o vježbama u uredu, šetnjama tijekom pauza ili bilo kojem obliku kretanja koji uživaju.

Fokusiranje na tihe promjene u načinu života može dugoročno dovesti do zdravijeg tijela i uma. Postepeno, kroz male, ali značajne promjene, svi možemo stvoriti bolji temelj za zdraviji život i otporniji organizam.