Poremećaj prehrane poznat kao ortoreksija doživio je značajan porast u popularnosti posljednjih godina, posebno zahvaljujući razvoju društvenih mreža. Dok se tradicionalno poremećaji prehrane poput anoreksije i bulimije zaposlenima često priznaju, ortoreksija još uvijek ostaje na marginama prepoznavanja, bez formalnog klasificiranja u dijagnostičkim priručnicima. Njena su obilježja prisutna u svakodnevnom životu mnogih, a problemi koje uzrokuje često su ozbiljni.
Što je ortoreksija nervoza?
Termini kao što su “ortoreksija” skovao je 1997. godine liječnik Steven Bratman, koji je želio opisati svoje pacijente koji su postali opsjednuti idejom savršene prehrane. Riječ samostalno proizašla iz grčkih riječi “ortos” što znači “ispravno” i “oreksija” što se prevodi kao “apetit”. Bratman je u svom radu razdvojio dva stanja: “zdravu ortoreksiju”, gdje postoji interes za zdravu prehranu bez patoloških obilježja, i “ortoreksiju nervozu”, koja se odražava kroz opsesivno i rigidno ponašanje prema prehranom.
Što se događa u slučaju ortoreksije? Osobe koje pate od ovog poremećaja postaju toliko usredotočene na strogu prehranu da to narušava njihovo cjelokupno blagostanje. Posljedice se kreću od fizičkih simptoma poput pothranjenosti do psihosocijalnog oštećenja i osjećaja izolacije. Bez formalnih dijagnostičkih kriterija, izazov je dobiti pravilan uvid u to koliko ljudi stvarno pati od ortoreksije, a nerijetko ostaje neprepoznata.
Uspon simptoma ortoreksije
U današnje vrijeme, posebno uz pomoć društvenih mreža, naša percepcija zdravlja i prehrane drastično se promijenila. Stručnjaci ističu da, iako je teško reći je li povećan broj simptoma ortoreksije rezultat bolje prepoznatljivosti ili promjene standarda zbog internetskih zajednica, čini se da oboje doprinose porastu ovog poremećaja. Učestalost korištenja platformi kao što su Instagram i TikTok, gdje se unapređuju ideali “zdravog života”, može odigrati ključnu ulogu u promicanju i potvrđivanju ovih preokupacija.
Korištenje društvenih mreža, osobito u kontekstu “čiste prehrane”, nerijetko izaziva pojačane simptome ortoreksije. Naime, veće vrijeme provedeno gledajući sadržaj vezan za prehranu rezultira povećanom anksioznosti oko vlastitih prehrambenih navika i tijela. Veze između konzumacije medija i percepcije vlastite tjelesne slike oduvijek su postojale, ali društveni aspekt društvenih mreža stvara nove dinamičke izazove. Osobe osjećaju potrebu da se uključe u određene zajednice i dijele svoja postignuća, čak i kada to vodi do ekstremnih i nezdravih ponašanja.
Uz to, fenomen “proteinsko-ificijacije” različitih namirnica te trendovi u praćenju biometrijskih podataka dovode do prekomjernog naglaska na zdravlje. Ova nova kultura može lako odvesti u obsese zdravom prehranom, jer se u raznim online raspravama određeni sastojci etiketiraju kao “loši”. Ove etikete stvaraju pritisak koji može dovesti do pretjerane zabrinutosti oko hrane i prehrambenih odluka.
Potrebna pomoć i podrška
Ako mislite da je vaša opsesija zdravom prehranom postala problematična, važno je potražiti pomoć. Razgovor s dijetetičarom specijaliziranim za poremećaje prehrane ili terapeutom koji se bavi ovim temama može biti izuzetno koristan. Stručnjaci poput Beth Auguste tvrde da uz pravu podršku možete prevladati ortoreksiju. Ne čekajte da te misli postanu dominantne u vašem životu, nego se obratite stručnjaku čim primijetite simptome.
Razumijevanje i prepoznavanje ortoreksije kao ozbiljnog stanja od velike je važnosti za očuvanje našeg mentalnog i fizičkog zdravlja. Moderno doba donosi brojne izazove, ali samo kroz svjesnost i podršku možemo se suočiti s njima i održati zdrav odnos prema hrani.
