U posljednje vrijeme, razgovori o umjetnoj inteligenciji i njezinoj primjeni u znanosti postali su sve prisutniji. Tako je i Weil, istaknuti član OpenAI-a, skrenuo pozornost na nove pristupe koje će predstavljati budućnost AI modela kao što je GPT-5. Kroz njegov osvrt, istražujemo kako se AI može koristiti ne samo kao izvor informacija, već i kao alat za poticanje kritičkog razmišljanja i znanstvenog napretka.
Putovanje kroz šumu istine
Weilov koncept o “šumi istine” prikazuje proces pronalaženja relevantnih informacija unutar beskrajno prostranog svijeta podataka. “Ako kažete dovoljno pogrešnih stvari, a onda netko naleti na zrnce istine, onda postupno nalazite svoj put”, objašnjava. Ova metafora oslikava izazove s kojima se znanstvenici svakodnevno suočavaju kad se oslanjaju na informacije iz AI modela. Cilj OpenAI-a je stvoriti tehnologiju koja će usmjeravati korisnike u pravim smjerovima, umjesto da im jednostavno pruža konačne odgovore.
Epistemološka poniznost
Jedna od novih ideja koju OpenAI razmatra je koncept “epistemološke poniznosti”. Umjesto da GPT-5 prilikom generiranja odgovora samouvjereno izjavljuje “Evo odgovora”, predlaže se upotreba fraza koje će potaknuti korisnike na dublje razmišljanje, poput “Evo nešto o čemu treba razmisliti”. Weib nastoji osigurati da model ne samo da dijeli informacije, već i potiče korisnike na analizu i kritičko razmišljanje.
Samoproveravanje modela
OpenAI istražuje mogućnost da GPT-5 samostalno provjerava svoje vlastite odgovore. Koncept je takav da se generirani odgovor može proslijediti natrag u model, koji će ga tada ocijeniti i ukazati na potencijalne greške. “Ovo bi moglo stvoriti ciklus u kojem se model usavršava kroz vlastite kritike”, kaže Weil. Ovaj pristup mogao bi dovesti do boljih i preciznijih informacija, čime bi se poboljšala kvaliteta znanstvenog rada.
Konkurencija i razlike
U današnjem dinamičnom svijetu umjetne inteligencije, OpenAI se suočava s naprednim konkurentima poput Google DeepMind i njihovog Gemini modela. Dok su drugi modeli sposobni postići slične visoke standarde, Weil ističe važnost specifičnih pristupa koji OpenAI koristi. Iako često modeliraju rješenja slična onima koje nudi OpenAI, koristi i inovacije koje OpenAI donosi mogu znanstvenicima pružiti dodatne prednosti. Znanost zahtijeva prilagodljivost i inovativnost, a OpenAI se usredotočuje na istraživanje novih teritorija.
Predviđanja o budućnosti umjetne inteligencije u znanosti
Prema Weilu, 2026. godina mogla bi značiti prekretnicu za znanost, slično kao što je 2025. bila za softversko inženjerstvo. Kao što su rano usvajanje umjetne inteligencije za pisanje koda postale nužnost za programere, Weil smatra da će znanstvenici koji ne koriste AI alate propustiti priliku za unapređenje kvalitete i brzine svog rada.
“Mislim da ćete za godinu dana, ako ste znanstvenik i ne koristite intenzivno AI, propustiti priliku da povećate kvalitetu i tempo svog razmišljanja”, zaključuje Weil, naglašavajući hitnost prilagodbe novim tehnologijama u znanstvenom radu.
