Kako kronični stres utječe na kognitivno starenje i rizik od demencije
U posljednjim godinama sve više se istražuje kako se procjenjuje rizik od demencije, posebno u kontekstu starenja američkog stanovništva. Prema studiji iz 2025. godine, vjerojatnost da će Američanin razviti demenciju između 55. i 95. godine života iznosi 42%. Ova brojka posebno je izražena među ženama, crnih odraslih i osobama s genetskim rizikom.
Uloga kroničnog stresa
Iako se često raspravlja o važnosti fizičkog zdravlja, uloga kroničnog stresa u kognitivnom starenju često ostaje zanemarena. Kronični stres može značajno utjecati na mentalno zdravlje i funkciju mozga, dovodeći do usporavanja kognitivnih performansi s godinama. Osobe koje prolaze kroz produžene i intenzivne stresne situacije često imaju lošije zdravstvene ishode.
Prema svim dostupnim podacima, današnji Amerikanci doživljavaju veće razine stresnih događaja nego prethodne generacije, s naglaskom na ekonomskoj nesigurnosti koja je dodatno pogoršana tijekom i nakon Velike recesije (2007.-2009.). Mnogi se ljudi suočavaju s financijskim pritiscima koji ih prisiljavaju da ostanu dulje u radnoj snazi, što dodatno povećava razinu stresa.
Socijalna izolacija i mentalno zdravlje
Kronični stres često dovodi do socijalne izolacije, što dodatno komplikuje situaciju. Osobe koje žive same, posebno starije osobe, teško pronalaze načine za održavanje zdravih životnih navika. Izolacija može otežati traženje pomoći ili čak prepoznavanje znakova kognitivnog pada.
Utjecaj stresa nije samo emocionalan, već se isprepliće s našim fizičkim odgovorima, otežavajući dobar san i tjelesnu aktivnost, što su ključni čimbenici za održavanje mentalnog zdravlja.
Nedostatak fokusiranja na stres u prevenciji demencije
Kanali za prevenciju demencije često ne prepoznaju važnost kroničnog stresa kao faktora rizika. Istraživanja ukazuju na to da stres može utjecati na fiziologiju mozga, raspoloženje i sposobnost održavanja zdravih navika. Unatoč tome, većina programa prevencije demencije ne uključuje strategije za upravljanje stresom.
Mnogi faktori rizika za demenciju, poput tjelesne neaktivnosti i loše prehrane, mogu biti povezani s razinama stresa, a zanemarivanje ovih međusobnih veza može otežati učinkovit pristup u prevenciji bolesti.
Kako upravljati stresom i smanjiti rizik od demencije
Postoji više načina na koje se može umanjiti utjecaj stresa na zdravlje mozga. Uvođenje promjena u načinu života može poboljšati mentalno zdravlje i smanjiti rizik od demencije. Evo nekoliko preporuka:
-
Zdrava prehrana i tjelesna aktivnost: Pravilna prehrana i redovna fizička aktivnost mogu značajno poboljšati cjelokupno zdravlje, uključujući zdravlje mozga.
-
Mentalno zdravlje: Razgovor s prijateljima i obitelji, potraživanje podrške i redovito provođenje vremena na otvorenom mogu pozitivno utjecati na vaše mentalno stanje.
-
Prepoznavanje znakova i potražnja za podrškom: Ako primijetite simptome kognitivnog oštećenja, razgovarajte s liječnikom o upravljanju stresom i potražite savjete.
- Društvena interakcija: Čak i male promjene, poput dodatne interakcije s drugima, mogu poboljšati društveno zdravlje i smanjiti stres.
Značaj zajednice
Nisu svi pojedinci u mogućnosti promijeniti svoj životni stil; stoga su intervencije na razini zajednice od esencijalne važnosti. Stvaranje sigurnih, šetljivih četvrti i omogućavanje obrazovnih i društvenih aktivnosti može pomoći u smanjenju stresa i promicati mentalno zdravlje.
Povećano razumijevanje kako stres utječe na zdravlje mozga može potencijalno dovesti do značajnih promjena u pristupu prevenciji demencije. Ako se planiraju strategije koje će integrirati upravljanje stresom u zdravstvene smjernice, mogla bi se poboljšati kvaliteta života milijuna ljudi.
